
Mačevanje
Mačevanje je dugogodišnji olimpijski sport, o čemu svedoči njegovo prisustvo na olimpijskom programu od inauguralnih modernih Olimpijskih igara u Atini 1896. Žensko mačevanje je ušlo na Igre 1924. u Parizu.

Mačevanje se kao veština praktikuje hiljadama godina – o čemu svedoči otkriće rezbarija sa prikazima mačeovaca, koje datiraju iz 12. veka pre nove ere, a koje su otkrivene u hramu u blizini Luksora u Egiptu.
Podstaknuto od strane italijanskih, nemačkih i francuskih majstora, mačevanje je u 14. veku prešlo sa oblika vojne obuke na sport. Sada se praktikuje širom sveta, stvarajući žestoku konkurenciju ne samo u Evropi već i u Aziji, Okeaniji, Americi i Africi.
Međunarodna mačevalačka federacija sada se sastoji od 157 članova nacionalnih federacija.
Pravila takmičenja
U mačevanju, dva takmičara, od kojih svaki drži oružje u jednoj ruci, suočavaju se jedan sa drugim kako bi uboli svog protivnika u važeći ciljni deo tela. Pravila se razlikuju u zavisnosti od vrste oružja koje se koristi. U olimpijskom mačevanju postoji 12 disciplina sa tri vrste oružja: floretom, mačem i sabljom.
Pogoci napravljeni vrhom, ivicom ili zadnjom stranom sečiva računaju se kao važeći u disciplini sablja, pri čemu ciljna oblast obuhvata ceo torzo iznad struka, kao i glavu i ruke.
U disciplinama mač i floret, mačevaoci postižu samo pogodak kada ubodu svog protivnika vrhom oružja. Kod mača, ciljna oblast pokriva celo telo od maske do stopala, dok je kod floreta ciljno područje samo trup (torzo, ramena i vrat).
Prvi mačevalac koji postigne 15 poena, ili postigne najviše poena po završetku tri runde od tri minuta, pobeđuje u meču. U timskom mačevanju, pobeđuje prvi tim koji postigne 45 poena, ili tim koji vodi kada vreme istekne.
Istorija na Olimpijskim igrama
Mačevanje je dugogodišnji olimpijski sport, o čemu svedoči njegovo prisustvo na olimpijskom programu od inauguralnih modernih Olimpijskih igara u Atini 1896. Žensko mačevanje je ušlo na Igre 1924. u Parizu.
Danas se muškarci i žene takmiče u pojedinačnim i timskim disciplinama. Ranije je floret bio jedini ženski mačevalački događaj sve do Olimpijskih igara u Atlanti 1996. kada je dodat ženski mač, dok je ženska sablja prvi put dodata na Olimpijskim igrama u Atini 2004.
Među ličnostima koje su ostavile trag u sportu je Nedo Nadi iz Italije - jedini mačevalac koji je osvojio medalju u svakom oružju u jednom izdanju Igara.
Godine 1912, sa 18 godina, osvojio je zlato u floretu. Zatim, nakon što ga je njegova zemlja odlikovala za hrabrost tokom Prvog svetskog rata, osvojio je pet zlatnih medalja u Antverpenu 1920. godine – istorijski i neprevaziđeni rekord – u pojedinačnim disciplinama floret i sablja, kao i u ekipnom maču, špaliru i sablji.
Discipline na olimpijskim igrama:
- Disciplina sablja, muškarci, pojedinačno
- Disciplina sablja, žene, pojedinačno
- Disciplina sablja, muškarci, timski
- Disciplina sablja, žene, timski
- Disciplina mač, muškarci, pojedinačno
- Disciplina mač, žene, pojedinačno
- Disciplina mač, muškarci, timski
- Disciplina mač, žene, timski
- Disciplina floret, muškarci, pojedinačno
- Disciplina floret, žene, pojedinačno
- Disciplina floret, muškarci, timski
- Disciplina floret, žene, timski
Коментари