Od mraka do tablete: Šta treba znati pre nego što posegnete za suplementom melatonina
Sve više ljudi koristi melatonin kao sredstvo za bolji san. Od odraslih sa stresom i nesanicom, žena u periodu menopauze, do tinejdžera koji teško isključuju mozak pred spavanje. Ovaj hormon, poznat kao čuvar noći, prirodno reguliše naš biološki sat, ali se sve češće uzima i u obliku suplemenata. Gost Jutarnjeg programa, prof. dr Dragan Hrnčić, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, objasnio je da li melatonin sme da se uzima na svoju ruku i da li se preparati koji su u slobodnoj prodaji dovoljno kontrolišu.
Melatonin je hormon koji luči mala žlezda u mozgu, epifiza ili pinealna žlezda, i on daje signal mozgu da je vreme za spavanje, objašnjava profesor dr Dragan Hrnčić.
„Početak njegovog lučenja jeste sa prvim mrakom i zapravo mrak je signal za lučenje melatonina. Melatonin je zbog toga i nazvan čuvar spavanja ili kapija za spavanje ili čuvar noći, i sa padanjem mraka njegova koncentracija počinje da raste.“
Preparat melatonin koji se nalazi u slobodnoj prodaji je kao i u većini zemalja sveta, registrovan kao dodatak ishrani i dostupan je bez recepta, ali kako napominje profesor, to ne znači da možemo da ga koristimo bez konsultacija i nadzora lekara.
Menopauza i nivo melatonina
Nivo melatonina se tokom dana menja, Sa pojavom jutarnje svetlosti njegova koncentracija naglo opada, raste koncentracija kortizola, a u toku noći njegova koncentracija raste, objašnjava doktor.
„Kada su u pitanju žene u menopauzi, i generalno posle 40. godine, dolazi do prirodnog pada koncentracije melatonina, koji postaje izražen naročito posle 60. godine. Zato žene imaju malo veći problem u pogledu samog melatonina i regulacije spavanja, naročito u perimenopauzi, zbog naglog pada polnih hormona, u prvom redu estrogena, a i progesterona“, ističe prof. Hrnčić.
Osim toga i poremećaj termoregulacije, to jest valunzi, značajno narušavaju kvalitet spavanja, i žene u perimenopauzi imaju veliki problem sa nesanicom, teže utonu u san, brže se bude i manje spavaju, što remeti i njihovo dnevno funkcionisanje, dodaje gost Jutarnjeg programa.
Kako bi se izborile sa ovim problemima, žene ne moraju nužno da koriste preparat melatonin, već da pokušaju da uspostave ravnomernu fiziologiju spavanja.
„Urednost spavanja, postavljanje ritma spavanja, koliko god zvučalo bezazleno, je nešto što o čemu žene u perimenopauzi, kada je problem najizraženiji, treba da vode računa. Da se izlažu tokom jutra velikim količinama dnevne svetlosti i da uvedu promene u svoj životni stil kako bi prevenirali nesanicu“, naglašava profesor.
Naravno, dodaje doktor, mogu da se koriste i preparati melatonina, ali u odgovarajućim dozama, što radi i veliki broj žena u PMS-u.
Uticaj marketinga
Profesor Hrnčić napominje da su preparati melatonina u poslednje vreme postali popularniji više nego što bi trebalo, zbog različitih marketinških kampanja i društvenih mreža.
„Ima dobar bezbednosni profil, znači nema veliki broj neželjenih efekata. ali svakako zahteva određeni oprez, naročito u grupama starijih bolesnika, hroničnih koji uzimaju određenu terapiju, a naročito kod dece i dojilja.“
Postoje dve do tri indikacije kada su preparati melatonina efikasni, navodi gost Jutarnjeg programa. Pre svega primarne nesanice koje zahtevaju i određenu farmakološku terapiju. Zatim kod džetlega, odnosno posle transkontinentalnih putovanja i promene vremenske zone, ali i kod onih koji rade po smenama, melatonin je jako efikasan.
Kontrola preparata i doziranje
S obzirom na to da su preparati melatonina registrovani kao dodatak ishrani, oni ne podležu tako strogoj kontroli kao lekovi. Neke studije koje su rađene u svetu pokazale su da preparati melatonina koji su na tržištu sadrže značajno veće koncentracije od onoga što je deklarisano.
„Treba biti oprezan i kada govorimo o kupovini preparata melatonina koji su dostupni u obliku tableta, gumenih žvaka, pa i sprejeva i tako dalje. Svakako ih treba kupovati u apotekama i od proverenih proizvođača“, savetuje profesor.
Melatonin na svoju ruku možemo da koristimo najviše dve do četiri nedelje, naglašava dr Hrnčić. Sve više od toga zahteva nadzor lekara jer dugotrajna primena melatonina nosi određene rizike, naročito kod hroničnih bolesnika.
„Kod jednog do dva procenta pacijenata pokazuje neke neželjene efekte: glavobolju, pospanost, smanjenu koncetraciju, mučninu i gađenje. Međutim, u dugotrajnoj upotrebi on može da nam izmeni profil prirodnog lučenja melatonina i da razvijemo zavisnost, ne kao kod hipnotika, ali može da dovede do psihološkog efekta da ne možete da zaspite bez suplementa melatonina“, upozorava prof. dr Dragan Hrnčić.
Коментари