Читај ми!

Mihajlo Idvorski Pupin - otac elektronike i telekominikacija

Priča koja počinje zahtevala bi zapravo formu romana-reke, a ne radijsku emisiju kraću od jednog sata. Jer u njoj je toliko pritoka i sve su toliko bujne, da ih je teško i pratiti ( iako je jako lepo), a nekamo li obuzdati i uterati u jedno korito. Sve je u toj priči široko, šareno i plodno kao Banat u kom joj je izvor. A ime mu je – Idvor.

Savremene elektonske enciklopedije jednostavno kažu: Idvor je naselje u Srbiji, u opštini Kovačica, u Južnobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 947 stanovnika. Poznato je kao rodno mesto srpskog naučnika Mihajla Pupina. Ima tu još malo drugih podataka - da se za njega zna još u 17. veku, da je tokom 18. bilo važno kao i druga pogranična mesta Austrijske carevine, da su se 1848. Idvorci pobunili protiv Mađara, ali ipak kasnije potpali pod vlast Ugarske monarhije, te da i u svojim najboljim godinama mesto nije imalo više od dve-tri hiljade stanovnika.

I sve bi tako bilo ravno, ravno, jedva gdegod i kadgod ustalasano da se baš tu, u Idvoru, nije 1854. rodio Mihajlo Pupin, jedan od najznačajnijih naučnika u istoriji ljudskog roda i jedan od najvećih rodoljuba i dobrotvora u istoriji našeg naroda. Zbog te činjenice, kao i zbog toga što je sam Pupin s ponosom svoje poreklo istakao dodavši uz porodično prezime i „Idvorski", majušno banatsko selo je na geografskoj karti sveta sada poznato, znamenito i štrči kao neki Himalaji - posebno kada je reč o nauci. Mnogi Amerikanci i danas ne znaju gde je Srbija, ali takođe mnogi zbog Pupina znaju da je Idvor u njoj.

Kada bismo samo nabrojali sve čime se Pupin bavio, šta ga je zanimalo i u kojim sve oblastima je postigao najviše moguće rezultate, ne znamo da li bismo imali dovoljno vremena da u jednoj emisiji ispratimo podrobnije makar jedan od već pomenutih mnogih tokova koji su činili njegov plodan, raznovrstan i uspešan život. I zato, pošto je na prvom mestu uvek predstavljen kao „srpski i američki naučnik, pronalazač i profesor univerziteta", biramo da ga i mi danas tako predstavimo.

Zato smo otišle u Idvor, pravo u centar sela, kod crkve, tik uz koju je i Narodni dom, izgrađen željom i donacijom Mihajla Pupina, u kojem smo se srele i razgovarale sa dr Dragoljubom Martinovićem, profesorom Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, autorom dve monografije o velikom naučniku, koji je zbog divljenju prema njegovom delu i sam poslednjih godina, s obzirom da je u penziji, postao Idvorac, kupivši kuću koja sa Pupinovom rodnom deli komšijsku ogradu.

Priču o ocu elektronike i telekomunikacija, zahvaljujući kojem možete, između ostalog, da radio emisije slušate i preko svojih mobilnih telefona zabeležile Mirjana Nikić i Elizabeta Arsenović.

 

 

Којекуда Којекуда

Autor:
Аутори: Елизабета Арсеновић и Мирјана Никић

Емисија Радио Београда 1 која ће вас, баш како јој и назив говори, водити од Келебије до Медвеђе, од Бајине Баште до Неготина - у сеоца и градове, у прошлост и будућност, у стварно и могуће. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво