Читај ми!

Majstori baroka

Predstavljamo Kraljevski balet posvećen Flori kompozitora Žan-Batista Lilija, u interpretaciji ansambla La Simfoni di Mare pod upravom Iga Rena.

Kraljevski balet posvećen Flori pripada žanru dvorskog baleta sa antreima, a prvi put je izveden 6. februara 1669. godine u palati Tiljeri, u Parizu, tokom svečanosti koje su se održavale u okviru karnevalske sezone. Ovo je bio poslednji od velikih francuskih dvorskih baleta i simboliše skoro sto godina tokom kojih su se dvor, pripadnici kraljevske porodice i umetnici ujedinjavali kako bi plesom i muzikom stvorili ideal fizičke lepote, kao reprezentacije sopstvene izuzetnosti i moći. Istovremeno, ovo je bio i poslednji primer onoga što se naziva Kraljičin dvorski balet, u kojem su dvorske dame uzimale učešća. Dvorski balet je posebno razvijan za vreme prvih godina vladavine Luja XIV koji je u svojoj mladosti bio strasni plesač, a Kraljevski balet posvećen Flori se smatra vrhuncem ovog žanra, njegovom apoteozom i zaključkom. Upravo kroz ovo delo može se uočiti moment tranzicije u evoluciji francuske scenske muzike od baleta ka lirskoj tragediji i operi-baletu, koje će Žan-Batist Lili kodifikovati koji godinu kasnije.

Povod za nastanak ovog jedinstva igre, vokalne i instrumentalne muzike i kratkog govornog teksta, bila je proslava primirja po završetku Devolucionog rata između Francuske i Španije. Tematski, ovaj dvorski balet je bio veza za životvorno delovanje sunca - personifikacije kralja Luja XIV, koji je u istoriji zapamćen kao Kralj Sunca. U tom pogledu, siže direktno aludira na obnovu kraljevstva pod blagotvornim uticajem Luja XIV. Libreto je napisao Izak de Benserad, a uloga Flore je bila namenjena Henrijeti od Engleske, supruzi mlađeg brata Luja XIV, poznatijoj kao Madam, ali kako je ona te godine bila u drugom stanju, zamenila ju je vojvotkinja od Silija. Sam kralj se pojavio u ulozi Sunca, u svom poslednjem plesačkom nastupu u jednom dvorskom baletu. Formalno gledano Kraljevski balet posvećen Flori sastoji se od uvertire, prologa i 15 antrea koji uključuju ne manje od 10 vokalnih segmenata, što predstavlja značajan korak ka rađanju opere kao zasebnog žanra. Na premijeri je korišćen veliki izvođački aparat: učestvovalo je oko 50 igrača, desetak solo pevača, 24 horska glasa, 44 gudača, 8 duvača, potom teorbe, čembalo, kao i tromboni i timpani iz kraljevskih vojnih pukova za čije korišćenje izvan vojne funkcije, a u muzičkom kontekstu, treba zahvaliti Lilijevom inovatorskom talentu.

Autorka Saša Tošković.

Urednica Ksenija Stevanović   

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се