Studije i ogledi

Ivan Krastev: Podvodne stene ’normalnosti’ – kraj epohe imitacije

U emisiji Studije i ogledi, u ponedeljak, 10. i utorak, 11. maja, možete slušati tekst Ivana Krasteva „Podvodne stene ’normalnosti’: kraj epohe imitacije” u prevodu Milana Subotića. Tekst je autorov prolog zborniku radova „Demontaža komunizma. Trideset godina kasnije” koji je, u težnji da se iz današnje perspektive teorijski razmotre efekti sloma komunizma i raspada Sovjetskog Saveza, nedavno objavljen u Moskvi.

Kao i većina autora pomenutog zbornika, Krastev ukazuje na upadljivu asimetriju između početnih optimističkih očekivanja od „postkomunističke tranzicije" i današnjeg pesimizma u pogledu njenih rezultata. U svom tekstu on veru u konačnu pobedu liberalnog kapitalizma koja je karakterisala revolucije iz 1989. godine suočava sa činjenicom da su posle tri decenije u zemljama Centralne Evrope koje su dugo smatrane uzorom uspešne „postkomunističke tranzicije" nastali sistemi „neliberalne demokratije", a da je u većini država bivšeg Sovjetskog Saveza obnovljen politički autoritarizam i učvršćen model patrimonijalne vlasti. Objašnjavajući ovaj, sa stanovišta liberalnog optimizma neočekivani ishod, Krastev se u ovom radu ograničava na analizu ograničenja same ideje „imitacije" zapadnog liberalnog političkog i ekonomskog poretka na kojoj je počivala vera u mogućnost brze postkomunističke „tranzicije". Jer, nezavisno od postignutih uspeha u ekonomskom razvoju, jaz između evropskog „Zapada" i „Istoka" je kod stanovnika postkomunističkih zemalja podsticao osećanja manje vrednosti i resantimana koji su politički artikulisani u okviru populističkih pokreta nastalih u ime odbrane sopstvenog nacionalnog i kulturnog „identiteta". Njihov otpor „imitiranju Zapada" pojačan je radikalnim demografskim promenama koje su posledica masovnog odlaska mladih i obrazovanih generacija koje su neizvesnu i dugotrajnu borbu za društvene promene u sopstvenim zemljama zamenile ličnom i porodičnom imigracijom u „normalna društva" Zapadne Evrope. Razlikujući normativno i deskriptivno značenje „normalnosti", Krastev ukazuje na napetosti koje nastaju između imitatora i uzora koji se imitira, te zaključuje da strategija imitacije liberalno-demokratskih sistema u Istočnoj i Centralnoj Evropi posle prvih uspeha završava, kao i u slučaju druge generacije emigranata, pobunom protiv procesa imitiranja, i sticanjem potrebe za otkrivanjem sopstvenog identiteta i formulisanjem alternativnog puta društvenog razvoja. Imajuću razumevanje za uzroke okončanja „epohe imitacije", autor smatra da je zabrinjavajuće to što je, po svojoj prirodi, reakcija na tu epohu duboko anti-liberalna i bremenita brojnim opasnostima - kako po slobode i prava individua, tako i po mogućnost izbijanja novih međudržavnih sukoba. 

Tekst čita Dušica Mijatović.
Urednica Olivera Nušić.

 

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се