Naučni skupovi

Stanislav Vinaver i nemačka kultura – govore Vesna Matović i Stevan Bradić

U emisiji NAUČNI SKUPOVI možete slušati izlaganja Vesne Matović „Nacionalni i kulturni identiteteti u „staklenoj bašti na Dunavu” – Stanislav Vinaver i Štefan Cvajg” i Stevana Bradića „Vinaverovo (ne)razumevanje Helderlina”. Snimak je zabeležen 18. juna u Šabačkoj biblioteci na naučnom skupu „Duša, zver, svest: Stanislav Vinaver i nemačka kultura”, održanom u okviru manifestacije „Vinaverovi dani evropske kulture”.

Vesna Matović analizira identitetske i poetičke aspekte u Vinaverovoj putopisnoj prozi Beč – staklena bašta na Dunavu (1924), zapažajući da se Vinaverov heteroimaž u nekim važnim segmenatima podudara sa autoimažom Štefana Cvajga (u memoarskoj prozi Jučerašnji svet, objavljenoj 1943. godine). Moguće je da su tome doprineli kosmopolitizam i pacifizam dvojice pisaca kao i muzika koja je imala posebnan značaj u njihovim životima. Ipak, pripadnost različitim umetničkim generacijama (Cvajg onom iz 80-ih, a Vinaver iz 90-ih godina 19. veka) i kulturnim sredinama, rezultirali su drugačijim poetičkim orijentacijama. Slika o Drugom koju Vinaver konstruiše, a unutar koje posebno važno mesta ima kulturna ideologija, pored Austrijanaca obuhvata i druge slovenske narode, negdašnje austrougarske podanike (posebno Čehe) i paradigmatična je za piščeve poetičke afinitete i usmerenja iskazana u brojnim polemikama, manifestima, esejističkim i kritičkim tekstovima o srpskim i piscima južnoslovenskog kulturnog prostora, zaključuje autorka. 

*    *    *

U svom izlaganju Stevan Bradić nudi izvesno kritičko čitanje Vinaverove analize stvaralaštva nemačkog romantičarskog pesnika Fridriha Helderlina. Naime, Stanislav Vinaver u eseju „Helderlin: pesnikov pesnik” daje pregled najznačajnijih momenata Helderlinovog života i dela, izlažući, u relativno slobodnoj formi, sopstvenu percepciju Helderlinovog shvatanja bogova, antičke Grčke, prevođenja sa klasičnog grčkog, odnosa klasicizma i romantizma, Francuske buržoaske revolucije i, konačno, stanja savremene nemačke nacije. U skladu sa time, Bradić analizira Helderlinov roman Hiperion, tragediju Empedoklova smrt i posebno Helderlinovu poeziju, o kojoj se u Vinaverovom tekstu veoma malo govori. Sva navedena dela i teme su od izuzetnog značaja za razumevanje ovog pesništva, ali im Vinaver pristupa sa neujednačenom analitičnošću, tako da u pojedinim slučajevima ostaje na nivou biografizma i anegdote, dok u drugima pokazuje znatnu dubinu. Putem uvida u književnoistorijski kontekst i istorijsku recepciju Helderlinovog dela, autor će proceniti domet i relevantnost Vinaverove analize i skrenuti pažnju na njegove slepe tačke.

Urednica ciklusa Tanja Mijović.

 

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се