Читај ми!

U Prištini podignuta još jedna optužnica za navodni ratni zločin

Specijalno tužilaštvo u Prištini podiglo je optužnicu u odsustvu protiv osam osoba okrivljenih da su navodno počinile krivično delo "ratni zločini protiv civilnog stanovništva", počinjeno u Đakovici tokom sukoba na Kosovu i Metohiji pre 27 godina.

U odsustvu su optuženi M. K., V. M., D. R., Z. D., C. B., M. I., S. S. i S. K. Prema optužnici, oni su "okrivljeni da su od 24. 3. 1999. do 31. 3. 1999. godine, u Đakovici, tokom operacije velikih razmera, delujući u saizvršilaštvu i koordinaciji sa policijskim, vojnim i paravojnim strukturama, počinili ubistvo, proterivanje civilnog stanovništva, uništavanje i pljačku njihove imovine".

U saopštenju tužilaštva se navodi da postoji osnovana sumnja da je tokom ove operacije srpske policije, paravojnih i vojnih snaga ubijeno 65 civila, a 12 drugih je nestalo.

Tužilaštvo je predložilo Osnovnom sudu u Prištini da se suđenje održi u odsustvu, pošto su optuženi nedostupni pravosudnim organima u Prištini.

Poslednjih godina, posebno tokom 2025. godine, u Prištini je zabeležen osetan porast u broju suđenja u odsustvu.

Fond za humanitarno pravo u Prištini saopštio je da su tokom prošle godine na Kosovu i Metohiji vođeni krivični postupci u 50 predmeta protiv 154 pripadnika srpskih snaga optuženih za ratne zločine. Ovo uključuje i 24 optužnice u odsustvu protiv 120 okrivljenih u odsustvu.

Tokom 2025. godine, Specijalno tužilaštvo u Prištini podiglo je 15 novih optužnica. Od toga, 10 su optužnice u odsustvu.

U prošloj godini, Specijalno odeljenje Osnovnog suda u Prištini je donelo ukupno 10 presuda za ratne zločine. U ovim slučajevima 10 osoba je osuđeno, a jedna je oslobođena optužbi.

U tri predmeta, okrivljeni su osuđeni u odsustvu maksimalnom kaznom zatvora od 15 godina.

Autor izveštaja Fonda za humanitarno pravo za 2025. godinu, advokat Amer Alija, kaže da vidljiv porast u broju postupaka u odsustvu treba da podstakne društvo i institucije da dublje sagledaju da li se putem ovih procesa ispunjava istinski cilj pravde, rasvetljavanje istine i obezbeđivanje pravde žrtvama, ili se stvara stvarnost gde pravda ostaje više formalno proceduralnog tipa.

"Pravda ne može da se izmeri samo brojem optužnica ili brojem presuda, već poverenjem da je proces bio pravičan, potpun i razumljiv za žrtve i za celokupno društvo", naveo je Alija.

субота, 09. мај 2026.
20° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом