петак, 14.02.2025, 18:04 -> 12:43
štampajDekodiranje nauke: Čovek i pas
Naučnici decenijama vode debatu kada je i gde pas prvi put pripitomljen, a tema pripitomljavanja pasa je jedna od najuzbudljivijih, kojom se bave arheozoolozi i uopšte evoluciona biologija.
O odnosu između čoveka i psa u prošlosti, govore brojni arheološki nalazi u svetu, a na našim prostorima sa lokaliteta Lepenski Vir na prostoru Đerdapske klisure i Viminacijum. Pretpostavka naučnika je da je u početku do interakcije između pasa i ljudi dolazilo tokom lova, a kasnije, gajenje pasa u razne svrhe je karakteristično za mnogo mlađe periode.
Uloga psa u životu čoveka je vremenom postajala sve veća. Danas osim kao kućni ljubimci, psi su pomagači u brojnim profesijama. Tako je vremenom njihovo prisustvo postalo značajno i u (DDP) psihoterapiji. Ovaj vid terapije razvija otpornost i psihološke resurse za upravljanje stresom, a koristan je i za rešavanje traume. Sarađujući sa Džuli Hadson, Den Hjuz i Kim Golding su nedavno objavili i radnu svesku za lečenje traume u odnosima "DDP u praksi", koja predstavlja, praktičan vodič, za pružanje porodične terapije, fokusirane na privrženost. Put do oporavka može biti dug za razvojno traumatizovanu decu, a Dijadna razvojna psihoterapija prilagođava podršku svim nivoima piramide potreba. Na ovaj način deca mogu imati koristi od života u bezbednom okruženju gde mogu steći poverenje u odnosima.
Obrazovanje, vaspitanje i razvijanje empatiji prema životinja je značajno za razvoj dece, jer tako razvijaju vrednosti, kritičko mišljenje u pravcu odgovornosti, razumevanja različitosti i saosećajan odnos prema životinjama, prirodi i ljudima.
U emisiji stručnjaci pojašnjavaju šta se može dogoditi i kada odrastanje ne ide u željenom pravcu. Zbog čega mogu nastati psihopatološki poremećaji i na koji način se razvoj dece može vratiti u željeni pravac? Šta sve obuhvata naučni projekat "DNK Refleksija"? Na koji način razvijati empatiju od najranijeg uzrasta, zarad dobrobiti kvalitetnog života u odraslom dobu?
Stručnjaci koji na pomenute teme govore u emisiji su dr Branka Radojević psiholog i trauma – psihoterapeut, doc. dr Sonja Vuković Laboratorija za bioarheologiju Odeljenje za arheologiju Filozofski fakultet Beograd i Albert Kečkeš veterinarski tehničar.
Urednik emisije: Aleksandra Daničić
Snimatelji: Vladan Hadži Mijailović, Ivan Dimitrijević, Aleksandar Stipić i Dragan Radosavljević
Grafički dizajn: Bojana Dević Opačić
Montažer: Vladimir Jović
Коментари