Читај ми!

Hrast – svi godovi života

Čovek i drvo više hiljada godina putuju zajedno. To je vreme u kome čovek radi a drvo mu donosi sredstvo za rad, konačište, mesto na kome se skriva i plovi. Najvažnije - donosi vatru koja ga greje i hrani.

Zahvaljujući drvetu, u kome sunce beleži svoj godišnji ciklus u obliku godova, Stari Sloveni su otkrili kalendar kako bi odredili vreme setve i žetve. U kalendaru Starih Slovena meseci su nazivani imenima drveća. U mesecu hrasta, koji je trajao od 13. juna do 7. jula, očekivala se blagodet i sreća. Žir, kao njegov plod, omogućio mu je da bude rodno drvo, a godovi su ispunjeni svekolikim životom i tragovima trajanja kroz vekove.

Priča o drvetu, na mačvanskoj i sremskoj obali Save ima posebnu dimenziju. Iako je Panonska nizija oduvek bila prepoznatljiva po gustim hrastovim šumama, hrast koji je opstao na rečnom dnu u svom izvornom obliku ili kao deo neke građevine dobija novi život.

Umetnička dela od fosilizovanog drveta pronašla su svoje mesto u Galeriji „Lazar Vozarević“. Potkrovlje Galerije jedinstven je prostor po uređenju a izložbom spaja istoriju grada, od Sirmijuma do današnje Sremske Mitrovice, vodu i zemlju, vešte ruke umetnika, zanatlija, entuzijasta, a pre svih delatnost ronilaca.

Članovi Udruženja „Žuta fokapomogli su nam da oživimo priču o drvetu kroz vekove. Čuva se svaki deo tog vrednog drveta opstalog u vodi zahvaljujući taninu, a njegova starost određuje se u Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. Kako će izgledati umetnički predmet zavisi od toga kako se drvo prelomilo… Ideje se rađaju u radionici, pa nastaje sve ono što je čovek oduvek pravio a bilo mu je potrebno za život - kašika, tacna, ukosnica, oruđe, muzički instrumenti. Jedinstvena je simbolika predmeta, oblika panela i slike.

Ljudi drvetu u svakom njegovom godu mogu da daju još jednu vrednost. Drvo je čudesno biće jer zaklanja i štiti čoveka i sva ostala bića. Čovek sve češće grli drvo kako bi osetio njegovu energiju, a možda i zato što mu daje život, omogućava da diše, ali i da se izrazi i ostvari svoje ideje, da dosegne snove i otkrije nove svetove. Čovek i drvo su jedno drugom sreća.

U emisiji govore: etnolog Dušanka Stanković, ZZZSK, Marija Vukajlović, kustos Galerije „Lazar Vozarević“ u Sremskoj Mitrovici, Branimir Pavlović, ronilac, Udruženje „Žuta foka“, Goran Ljuboja Trut, muzičar, Vukašin Govedarica, akademski slikar.

Autor: Radica Smiljković

Snimatelj: Dimitrije Hadži Nikolić

Montaža: Vesna Grba

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом