Kritika u LA Tajms pokušaj sabotaže "Dare iz Jasenovca"

Na dan početka distrubucije u SAD srpski kandidat za 93. nagradu američke Akademije filmske umetnosti i nauke Oskar "Dara iz Jasenovca" suočava se s novim negativnim kritikama, ovog puta u Los Anđeles tajmsu, saopštili su distributeri filma.

Nakon neosnovane tvrdnje Džeja Veisberga u Varajetiju da je film neskrivena srpska nacionalistička propaganda, a koja je objavljena neposredno pred glasanje za nominacije za Zlatnog globusa, nova kritika u LA Tajmsu nedvosmisleno predstavlja opstrukciju nominacije za prestižnu filmsku nagradu Oskar.

Filmska internet platforma IMDB ponovo je otvorila mogućnost ocenjivanja filma "Dara iz Jasenovca" Predraga Antonijevića, nakon što je 2. februara stopirala davanje ocena ovom ostvarenju.

Pre toga, kako je javila Srna, nekoliko dana trajalo je nadmetanje Srba i Hrvata u davanju najviših i najnižih ocena ovom filmu.

Veliki broj korisnika je davao najviše i najniže ocene filmu koji većina njih nije ni gledala budući da se počeo tek danas prikazivati u bioskopima širom Sjedinjenih Američkih Država.

Film "Dara iz Jasenovca", koga je Srbija predložila kao kandidata za Oskar, na IMDB trenutno ima ocenu od čak 9,7 odsto, prenosi Kliks.ba

S druge strane, praćena brojnim pozitivnim kritikama "Dara" isplivava kao edukativno ostvarenje koje na umetnički način osvetljava značajan deo istorije, kaže se u saopštenju.

Ističe se da je u tekstu u LA tajmsu jasno uočljiv nedvosmislen potez sabotaže filma u trci za prestižnu nagradu.

Naime, uz žustru kritiku tematike kojom se film bavi, navodi se da je "najciničnije da je film kandidat za Oskara".

Kako se smatra autor teksta, to je još jedan žalostan znak da za neke ljude put do nagrade i uglednosti - i naizgled, efikasne poruke protiv komšija - ide preko Holokausta.

Ipak, tu se kritičar ne zaustavlja već navodi da je logor bio za Jevreje, a "ono što epsko delo varvarstva i sentimentalnosti Predraga Antonijevića želi da isforsira jeste da je uništavanje Srba bio stvarni cilj i da su deca imala svoj sopstveni logor" i dodaje da je "naročito uznemirujuća Antonijevićeva upotreba elemenata fantazije za svaku smrt".

U želji da što više ocrni film i pokaže da je antihrvatski, pored gore iznete neistine o prirodi logora Jasenovac, kritičar uvodi nastranu priču o nepostojećem incestu brata i sestre u trenutku masovnog ubijanja Srba namerno previđajući da se radi o istinitoj priči u kojoj su akteri polusestra komandanta logora Maksa Luburuća Nada i Dinko Šakić, potonji upravnik logora, koji su ostali zajedno do kraja života.

Međutim, uprkos turbulencijama, navodi se u saopštenju distributera, "Dara iz Jasenovca" edukativno je ostvarenje koje na umetnički način osvetljava značajan deo istorije.

Filmom su se na veoma posvećen i pozitivan način bavili brojni eminentni sajtovi specijalizovani za film.

Tako Disappointment media "Daru" naziva "brutalnim ostvarenjem" i ističe značaj filma koji, kako navodi, "priča priču koja se ne priča često", istovremeno podvlačeći njegov edukativni karaker i "prefinjenu i samouverenu režiju", kao i sjajne performanse koje film sadrži.

Kritičar naglašava da film koji dolazi od rediteljskog veterana Predraga Antonijevića pokriva često previđeni i stravični aspekt ere Holokausta, i uspeva da ispriča priču o istrajnosti mlade devojke kroz tragediju.

Kako se navodi, mnogi filmovi o Holokaustu odnose se na nacističke koncentracione logore, a nema mnogo onih koji pokrivaju ostale nehumane kampove koji su vođeni negde drugde.

"To je zaista fascinanta premisa koja je vrlo poučna, posebno za one koji nisu upoznati sa istočnom Evropom u to doba".

Za The Knockturnal "Dara" se pridružila mnoštvu filmova o Holokaustu i zverstvima počinjenim u logorima smrti, ali je kako se podvlači, "Dara iz Jasenovca" jedinstvena u fokusiranju na priču o Srbima i u postavljanju desetogodišnjakinje kao glavne junakinje priče o preživljavanju.

Kako se navodi, ovo je film u kome je fokus na žene i deci i teških odluka s kojima se majke suočavaju:

"Veliki deo drame filma okružuju teške odluke koje ove žene moraju doneti suočene sa strahotama genocida. Da li bi trebali ukrasti kukuruz za svoju gladnu decu i potencijalno se suočiti s batinama? Da li bi trebalo da pošalju decu zbog šanse za bolji život i rizikuju da ih više nikada ne vide? Ova pitanja produbljuju strahote Holokausta izvan jezivih ubistava izražavajući psihološku traumu nametnutu žrtvama", navodi eminetni sajt.

четвртак, 18. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво