Istoričar Predrag Marković održao predavanje u Beču

Na poziv Austrijsko-srpskog kulturnog društva „Vilhelmina Mina Karadžić", a uz podršku Zajednice srpskih klubova, u Beču je 25. septembra, prof. dr Predrag J. Marković, istoričar iz Beograda, održao predavanje na nemačkom jeziku: „Uloga Srba u razvoju evropske kulture". Prisutne je u ime Zajednice srpskih klubova u Beču pozdravio Luka Marković, predsednik, u čijim prostorijama je i održan ovaj značajan skup.

O bogatoj radnoj i profesionalnoj biografiji prof. Markovića, prisutne je upoznala prof. Svetlana Matić, predsednica Austrijsko-srpskog kulturnog društva „Vilhelmina Mina Karadžić", naglasivši da je on jedan, prema podacima Narodne biblioteke Srbije i JSTOR pretraživača, od najcitiranijih srpskih istoričara.

Govoreći o doprinosu Srba evropskoj civilizaciji, prof. Marković, između ostalog, je istakao:

„I kada pominjemo kulturu i civilizaciju, umemo da budemo nepravedni prema svojoj prošlosti. Umemo da koristimo izraze „nekulturan" i „necivilizovan" i „Srbin" „Balkanac", kao sinonime. A na tom Balkanu, kolevci evropske civilizacije, neke od najstarijih kultura su bile na tlu današnje Srbije. Bilo je mnogo mitomanskog maštanja o vinčanskom pismu, pa ne treba ovom prilikom da ulazimo u te rasprave. I bez tog pisma, doprinos Vinče Evropi je sve cenjeniji. Ako se dokaže da su vinčanski znakovi pismo, bio bi nemerljiv. Nesrazmerno veliki deo rimskog nasleđa nalazi se u Srbiji. Ne samo da su naši prethodnici na ovoj zemlji dali više rimskih careva od bilo koga izvan Italije, već su i ti carevi zasejali svoj zavičaj brojem spomenika kome, mimo nekoliko mediteranskih zemalja, nema ravnog. Jedinstvena i neponovljiva je i srpska srednjovekovna kultura. Nigde drugde nisu se tako skladno spojili zapadno graditeljstvo i vizantijski živopis, kao u Dečanima, Studenici i po drugim namastirima Nemanjića. Crkve ove dinastije su iznutra vizantijske, a spolja italijanske. I u svom poslednjem trzaju, srpska država je bila u stanju da izgradi najveću ravničarsku tvrđavu u Evropi, Smederevo."

Osvrnuvši se na srpsku kulturu u 20. veku, naglasio je da masovna kultura uopšte (muzika, stripovi, novine, moda, dizajn), a naročito filmovi i to partizanski, predstavljali su jedinstveni spoj zapadne estetike i tržišnog duha sa socijalističkom ideologijom. U svemu tome, srpski stvaraoci su bili nesrazmerno mnogobrojni. Tako velika, pomalo grandomanska, kultura još uvek zadivljuje svet i kao današnja ruševina.

"Pa ipak, snaga naših ljudi ne vidi se toliko kod tzv „elita", političkih, poslovnih, intelektualnih, koliko kod običnog naroda. Istorijski taj često prezreni puk je dokazao da je kadar stići i uteći i na strašnom mestu postojati. Ti mali ljudi su zadovoljni malim, a mogu mnogo da istrpe. Nije li to komparativna prednost, samo ako se dobro obrazuju i predvode", zaključio je Marković.

U drugom delu večeri, prisutnima su se obratili Markus Franc, predsednik desete bečke opštine, koji je bio pokrovitelj ove večeri i kandidati srpskog porekla, koji će učestvovati na predstojećim izborima: Hans Arsenović, Zoran Ilić, Silvija Janković, Nikola Poljak i Stana Ćuskić. Razvila se veoma interensantna diskusija. Kandidati su postavljali pitanja prof. Markoviću, koji je istakao da Beč mora da postane centar srpske kulture. Naredni izbori će biti održani 11. oktobra 2020. godine. Toga dana, Bečlije će birati svoje kandidate za Pokrajinski parlament i Opštinsko veće.

Svetlana Matić je u ime Društva, prof. dr Predragu Markoviću uručila zahvalnicu za afirmaciju Republike Srbije u zemlji i svetu i knjigu „Srbi u Auustriji", čiji je koautor (pisana sa Markom Lopušinom). Sari Ivković Marković, načelnici Odeljenja kulturnih programa u Biblioteci grada Beograda, uručila je zahvalnicu za očuvanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma.

Gospodin Luka Marković je prof. Markoviću uručio zahvalnicu za doprinos afirmaciji Srpske zajednice u Beču.

Na skupu su, između ostalih, prisustvovali njegova ekselencija dr Nebojša Rodić, ambasador Republike Srbije u Austriji, Duško Matić, vojni ataše i brigadir u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Beču, mr Mladen Filipović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Beču i mnogi drugi istaknuti pojedinci i predstavnici srpskih organizacija u Beču.

U drugom, neformalnom delu programa, prof. dr Predrag Marković je zainteresovanima potpisivao svoju knjigu „Istorijske (ne)prilike". Organizovan je prikladan koktel uz zajedničko fotografisanje.

петак, 26. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво