Pauza od samo pet sekundi pomoći će da se smiri svađa među partnerima
Prema nedavno objavljenom istraživanju, parovi koji se svađaju trebalo bi da naprave pauzu od pet sekundi kako bi sprečili da dođu do tačke ključanja. Samo pet sekundi je jednako efikasno kao 10 ili 15 u upravljanju sukobima na nižem nivou i sprečavanju eskalacije.

Pravljenje pauze tokom svađe može delovati kao protivpožarni alarm koji sprečava eskalaciju sukoba, ublažava nesuglasice i može da uštedi potrebu za posetu savetovalištu za parove.
Psiholozi sa škotskog Univerziteta Sent Endruz sproveli su eksperimente sa 81 parom i objavili svoje nalaze u časopisu Nejčer.
Samo pet sekundi bilo je jednako efikasno kao duže prisilne pauze, prema Ani Mekkari doktorantkinji na univerzitetskoj školi psihologije i neurologije.
„Zvuči očigledno, ali ovo je prvi put da je neko eksperimentalno pokazao smanjenje agresije nakon prisilnih pauza. Prisiljavanje parova na pauzu od pet sekundi bilo je jednako efikasno kao i pauza od 10 ili 15 sekundi, što pokazuje da čak i najkraća pauza može pomoći u smirivanju svađe“, navodi Mekkarijeva, koja je vodila eksperimente sa svojim supervizorima dr Robertom Mejom i prof. Dejvidom Donaldsonom.
„Ovo je jednostavan, besplatan i efikasan trik za smanjenje negativnih emocija tokom svađa. Jeftinija je od terapije za parove i lako se može integrisati u svakodnevne interakcije."
Da bi se izmerio uticaj prinudnog prekida, studija je izazivala sukob uključivanjem parova u takmičarsku igru u kojoj su mogli da se izviču na partnera intenzitetom koji sami odaberu. Parovi su učestvovali u 30 rundi igre, sa pauzama u različitim intervalima.
Napredna veštačka inteligencija i mašinsko učenje su korišćeni za analizu emocionalnih odgovora, koji su snimljeni kamerom sa ugrađenim zvukom.
Mekkarijeva i njene kolege su otkrili da parovi pokazuju tendenciju da uzvraćaju jedni drugima inteniztetom po stepenu agresije, čak i na visokim nivoima. Međutim, uvođenje kratke pauze poremetilo je ovaj obrazac odmazde, što je dovelo do niže ukupne agresije.
Strategija, međutim, ima svoje granice i namenjena je upravljanju konfliktima nižeg nivoa, sprečavajući njihovu eskalaciju u ozbiljnije borbe izazvane negativnim emocionalnim uzbuđenjem i lošom sposobnošću regulacije emocija.
„Ovaj pristup se ne primenjuje na scenarije nasilja u porodici“, naglašava Mekkarijeva. „Ovde se radi o upravljanju uobičajenim, svakodnevnim svađama koje parovi imaju, a koje mogu da eskaliraju.“
Коментари