Beograd domaćin izložbe ar deko plakata iz Mađarske nacionalne galerije

U Ustanovi kulture „Parobrod“, u Beogradu, Mađarska nacionalna galerija priredila je veliku izložbu ar deko plakata, koja prikazuje uzbudljivo razdoblje dvadesetih i tridesetih godina 20. veka. Izložba pruža sveobuhvatan pregled karakteristične vizuelne kulture perioda između dva svetska rata u Budimpešti.

Razdoblje o kojem izložba govori obeleženo je raznim promenama, najvidljivijim kroz modu, film, proizvode i pojavu automobila, ali i urbani prostori, budući da je u periodu između dva svetska rata, Budimpešta postala metropola.

„Mađarski ar deko nije bio mnogo puta predstavljen u svetu. Period iz kojeg datiraju plakati je iz kulturne perspektive: period tranzicije, stvaranja modernog života, velikih gradova, modernih žena, potrošačkog društva i mnogih drugih stvari koje se danas podrazumevaju. U tom periodu to je bilo novo i uzbudljivo, a umetnički pravac koji je nastao kao odgovor na to vreme je ar deko“, navodi Robert Kazeb, direktor Mađarske nacionalne galerije.

Posebna simbolika izlaganja plakata u beogradskom „Parobrodu“ leži u činjenici da je zgrada ustanove kulture izgrađena 1925. godine, baš u ar deko stilu. Plakati predstavljeni na izložbi izrađivani su po narudžbini i često su svedočili promenama političke klime u tadašnjoj Budimpešti.

„Pravili su se tenderi. Mnogi umetnici slali su svoje ideje i dizajne samih postera. Na tim slikama predstavljanje Mađarske kao države bilo je uvek politički obojeno. Umetnici su radili svoj posao, ali su dobijali instrukcije tadašnjih vlasti. Posteri su originalno slikani temperama, zbog čega i izgledaju kao umetničke slike, i osvajali su mnoga internacionalna priznanja“, napominje Aniko Katona, kustoskinja izložbe.

Ova putujuća izložba, koja sadrži 20 plakata, bila je deo veće kolekcije, raspoređene oko četiri ključne teme: moderna žena, trgovina i reklame, Budimpešta kao metropola i turizam i imidž zemlje.

понедељак, 04. август 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом