Pčelari upozoravaju – zbog zabrane kretanja ugroženo više od 3.000 pčelinjaka

Nakon snega koji ih je pre desetak dana prekinuo u prvim radovima, Lev i Grigorije ponovo su u pčelinjaku. Sa 700 košnica na sedam lokacija, porodica Plužnikov iz Stalaća, najveći je proizvođač meda u Rasinskom okrugu.

"U vreme cvetanja džanarike, tad smo dodali prvu teglu, prihranili smo košnice. Trenutno je aktuelno dodavanje leka protiv varoa destruktora i prvi prolećni pregled. Na prirodu ne možemo da utičemo, takva je – kakva je. Pokušavamo da proširimo to leglo da sama društva, u pravom trenutku, budu spremna za bagremovu pašu", kaže Gligorije Plužnikov, pčelar iz Stalaća.

Prema podacima Saveza pčelarskih organizacija, u Srbiji je potpunom zabranom kretanja zbog godina usled epidemije pogođeno je oko 3.000 odgajivača. Bez pravovremene prihrane pčela, zamene ramova i dodavanja satnih osnova koje su sprečeni da obave, štete u njihovim pčelinjacima mogle bi biti ogromne.

"U Srbiji ima bar 300.000 košnica koje pripadaju osobama starijim od 65 godina. Imajući u vidu Kruševac, slobodno mogu da kažem da 50 odsto članova društva ima preko 65 godina i da tu ima bar 3.000 košnica koje treba pogledati, obići i pružiti ono što treba pčelama sad", ističe Lev Plužnikov, potpredsednik Udruženja pčelara "Bogoljub Konstatinović" Kruševac.

Sa prosečnim prinosom od 15 kilograma meda po košnici, gubitke je lako izračunati. Savez pčelara Srbije sa nadležnima traga za rešenjem problema. A dok se ono ne nađe, šteta bi mogla biti umanjena solidarnošću mlađih pčelara, koji proizvodnju meda sve češće prepoznaju kao unosan posao.

"Isplativo je. Ako koristite sve dobrobiti pčela, otprilike 200 košnica je dovoljno da jedna četvoročlana porodica normalno živi", dodaje Gligorije.

Pčelarstvo se brzo uči. Relativno mala ulaganja vrate se već kroz godinu-dve. A uz subvenciju države, koja ove godine iznosi 800 dinara po košnici, za "sladak život" od proizvodnje meda potrebni su sigurna cena i plasman.