среда, 08. јан 2014, 09:00 -> 13:30
Србија и развој ИТ сектора
Деветочлани тим научника из целог света са професором Дејаном Милојичићем на челу истраживао је како ће се развијати ИТ сектор до 2022. године. С друге стране, показало се да Србија нема довољно стручњака из области ИТ менаџмента и да се резултати научноистраживачког рада не примењују у привреди и не користе за унапређење образовних програма.
Како ће се развијати рачунарске науке и информационе технологије до 2022. године? То је истраживао деветочлани тим научника из целог света са професором Дејаном Милојичићем на челу. Реч је о стручњаку из Србије који живи и ради у Силицијумској долини, а од Нове године председава Друштву за рачунарске науке. То је најбројнији одељак Института електро и електронских инжењера, највећег и најутицајнијег инжењерског удружења на свету, на чијем је челу био Михајло Пупин, а потпредседник својевремено и Никола Тесла.
Предвиђа се да ће тродимензионално штампање потпуно променити начин производње. Рачунари ће постати много моћнији, технологије које данас постоје биће знатно унапређене, посебно рачунарска биологија, биоинформатика.
Корисници у целом свету биће умрежени и биће им омогућене нове услуге.
Професор Милојичић објашњава да ће, на пример, анализа података омогућавати здравствену дијагнозу у комбинацији са нанотехнологијом.
"Моћи ћете да пијете таблетице које ће да анализирају ваше здравље и моћи ће да вам препоруче какве комбинације препарата да узимате", прецизира професор Милојичић.
Истраживања показују да је број стручњака из области ИТ менаџмента у Србији недовољан и да се резултати научноистраживачког рада не примењују у привреди и не користе за унапређење образовних програма.
Током 2012. године у Србији се за студије из области информатике определило више од десет одсто бруцоша - њих око 5.500.
Професор Радивоје Митровић са Машинског факултета у Београду каже да је развојни потенцијал огроман, али проблеми које има Србија, муче и већину мање развијених земаља па и ЕУ.
"То је драматичан јаз између истраживања с једне и развоја друштва укључујући привреду с друге стране. Ми врло мало резултата научних истраживања имплементирамо", напомиње професор Митровић.
Последње две деценије из Србије је отишло између седам и 10 хиљада високообразованих који раде у научноистраживачком и наставном сектору и који данас заузимају најпрестижнија места у светским истраживачким центрима.
Професорка Маријана Деспотовић Зракић, шеф Катедре за електронско пословање Факултета организационих наука, каже да везе с њима одржавају преко посебних система на друштвеним мрежама.
"Имплементирали смо систем за управљање односима са студентима, па имамо детаљне информације о томе где су запослени, како раде", објашњава професорка Деспотовић Зракић.
Прошле године званично је евидентиран извоз софтвера од око 300 милиона евра, а извоз на црно двоструко је већи. Процењује се да би у наредних пет година извоз софтвера могао да достигне три милијарде евра.
Manje priče, više rada
Ja sam bio dete 1945. godine i do 1960. godine stvorili smo toliko napredka u izgradnji zemlje i podizanju stručnog kadra. Sada možemo da se stidimo ove malodušnosti. Naš narod je i dalje pametan i radišan, samo treba dobra organizacija i eto nas za 5 godina u vrhu Evropskih zemalja po standardu i životu. Treba samo 5 godina dobre i disciplinovane organizacije. Treba verovati u sebe. Ako nam mladi ljudi na sve strane osvajaju nagrade iz znanja, zar to nije dovoljno za optimizam. Ako treba očistiti ispred svoje kuće, onda to treba da učinimo sami i da ne čekamo EU. Ekonomski napredak je naš EU. Eto tako.
Vreme svastarenja je proslost
Nazalost, mi smo sirovi i kao narod i kao zemlja. Pa od nas tako sirovih, sve je sirovo, izvozimo samo sirovine ne preradjujemo ih i ne ubiramo plodove mnogo vecih obnovljivih profita. U tkz. bogatim poljoprivrednim zemljama nije poenta da proizvedete sljivu, to je sirovina, vec dzem, to je proizvod, na kojem se prave visestruko veci profiti. Slicno je i sa ovim, umesto da izvozimo znanje u IT industriji, mi izvozimo (sirov) mozak, pa ce Arapi da upregnu nas mozak i ubiraju profite, a mi cemo da radimo za nadnicu. Nazalost, mnogo smo glupi.
Sto se tice par komentara, slazem se da je proslo vreme svastarenja. Kako tehnologija ide dalje sve je kompleksnija i ima je vise, tako da, da biste ista vec danas u tom polju uradili, morete da budete uskospecijalizovani, i da se jednoj uskoj oblasti posvetite do kraja. Bez toga, nema nista ni od IT ni bilo koje drugo visokotehnoloske industrije.
Sigurno
Kakvo crno ulaganje u IT sektor.Drzava da stvarno misli da ulaze u IT sektor ne bi dizala PDV na racunarsku opremu,koja je inace skupa pogotovo gledajuci cene u drugim zemljama.
Ma dajte molim Vas
Kako to nemamo strucnjake, a sve sami strucnjaci napustaju zemlju i to najvise poznavaoci elektrotehnickih nauka, danas je to tzv. IT sector.
Niste iskreni
Da bi se stvorio strucnjak iz ove oblasti potrebno je makar 5 godina uskostrucnog rada. Napominjem uskostrucnog, jer sada se IT industrija podelila na mnogo finih grana i vise ne mozete da budete strucnjak za sve, vec morate da razumete jednu stvar i to jako dobro.
U SAD plata za Java senior programera moze da ide i do 140.000 dolara na godisnjem nivou, ali to je plata koja trazi poznavanje mnogih tehnologija i da iza Vas stoje godine iskustva. Pokazite mi prstom gde u Srbiji moze da se zaradi 50% tog iznosa, pa da Vam onda strucnjaci ostaju ovde.
Stalno govorite kako je IT nasa izvozna sansa i da mi izvozimo softver. Ali to nije tacno! Mi ne izvozimo softver, vec prodajemo svoje vreme da popravimo ili napravimo nove programe stranim kompanijama koje ce kasnije nasa Vlada Srbije i industrija i institucije u Srbiji jako skupo i bez razmisljanja da plate a da pri tome nece znati da upotrebi ni 3% mogucnosti takvog programa.
Kao i uvek drzava Srbija ne zeli da prizna da nema nikakvu strategiju, da sve radi od danas do sutra i da se citava IT industrija zasniva samo na izrabljivanju nasih mozgova, a onaj ko je jos pametniji i ima i hrabrosti napustice ovo mesto.
Da li ste ikada imali prilog o Linuksu, Javi, PHP-u, Ruby-ju, Python-u i drugim programskim jezicima otvorenog koda, koji kostaju 0 dinara i koji bi mogli da se upotrebe da se silna IT infrastruktura drzave napravi alatima otvorenog koda. Napominjem da bi to otvorilo nova radna mesta i novac bi ostajao u zemlji a ne bi ste ga poklanjali Majkrosoftu.
Zato i smatram da ne samo da ne zelite da cujete IT industriju, vec ste odlucili i da istu stavite na stub srama sive ekonomije, ne pitajuci se istovremeno sta ste to korisno uradili da ista moze da se unapredi, razvija i ostane u zemlji Srbiji.
naduvane cifre
Ovaj prilog je vezano za cifre malo nerealan.
U Kanadi takodje mnogo ljudi se opredeljuje za IT studije, ali svako ne moze da nadje posao kada zavrsi. Zlatna vremena su za IT su i ovde prosla. Samo najbolji dobijaju poslove.
5.5oo studenata za IT mislim da se ne upise u celoj Kanadi, a mi u Srbiji opet po starom receptu ko lopatom proizvodiimo neka zvanja kao i u IT, pa onda i ne cudi gde da se zaposli tolika masa ljudi.
Ove cifre treba smanjiti i posvetiti se kvalitetu kadrova.
Sto se tice procene softvera od 5 milijardi prihoda, pa to ni IBM kao medjunarodna kompanija ne ostvari godisnje. Budimo realni
Ima i nema radnih mesta
Kada bi se neko od nasih strucnjaka vratio iz inostranstva, tesko da bi se zaposlio iz prostog razloga jer IT firme traze mlade i jeftine. Od strucnjaka sa iskustvom zaziru, posebno ako je to iskustvo steceno u inostranstvu.
radna mesta
Ne bih se složio da nema radnih mesta kod nas za IT stručnjake. Za prosečnog radnikka jeste teško naći posao u ITu, ali stručnjaci vrlo lako pronalaze posao.
Visina plate je drugi par opanaka. Državne plate su male, a ni stranci koji su ovde došli sigurno neće nikome plaćati 30-40€ po satu, jer za te pare plaćaju stručnjake u svojoj državi.
Kod nas je nekada institut Lola bio prilično jak, kao i Institut Mihajlo Pupin na Zvezdari. Rade oni i danas, ali ni blizu toga da zadrže prave inženjere i ljude koji mogu da učestvuju u razvoju u ovoj oblasti.
Obični arbajteri koji se zadovoljavaju platama do 100000 din mesečno, relativno brzo mogu naći posao (ukolliko su vredni i odgovorni i spremni da rade) u stranim IT firmama ili čak raditi za sebe preko raznih freelance sajtova.
!~
Pozdrav iz inostranstva.
Da sam mogao da nađem posao, ostao bih u Beogradu, ne bih se mlatio po belom svetu. A sad sve i kad bi me zvali, ne bih se vratio.
Где су та радна места
Било би интересантно да нам ови професори кажу колико је тренутно отворених радних места за те силне стручњаке који нам требају. Дакле, и када би се све те хиљаде наших стручњака вратиле из света, где би се они запослили? На жалост радних места нема, зато су ти људи и отишли из земље. Тек када докажу да радних места има, може се говорити о недостатку стручњака. Ја живим у САД и не бих могао да се вратим нити на Електротехнички факултет у Београду нити у било коју компанију у Београду, јер отворених радних места је јако мало а плате смешне. О унутрашњости да и е говорим.
коментари