Kopernikanska revolucija

Sagovornik: prof. dr Dragan Gajić, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Nišu

Suštinska promena paradigme u prirodnim naukama koja se odigrala tokom šesnaestog i sedamnaestog veka, pri čemu je Ptolemejev geocentrični sistem zamenjen heliocentričnim, obuhvatala je mnoštvo aspekata. U njene prelomne trenutke ubrajaju se objavljivanje knjige poljskog sveštenika i astronoma Nikole Kopernika De revolutionibus orbium coelestium 1543. godine, pojava „nove zvezde" ‒ kako danas znamo, supernove ‒ iz 1572. i velike komete iz 1577. koje je posmatrao proslavljeni danski astronom Tiho Brahe, otkriće Johana Keplera iz 1609. godine da su orbite planeta eliptične, a ne kružne, Zvezdani glasnik Galilea Galijeja iz 1610. godine u kome su opisane mnoge astronomske pojave koje se naprosto nisu uklapale u dotadašnja shvatanja i, naposletku, Dijalog o dva sistema sveta istog autora iz 1632, koji je naučnika odveo pred sud Inkvizicije i zauvek podario pokolenjima najverovatnije neizgovorenu i u isti mah neoborivu istinu ‒ „Ipak se okreće".

Kao što će vekovima kasnije objasniti fizičar, filozof i istoričar nauke Tomas Semjuel Kun u ključnom delu Struktura naučnih revolucija iz 1962, razumevanje složenog spleta činilaca i okolnosti koji su odigrali manju ili veću ulogu u onome što danas nazivamo kopernikanskom revolucijom i danas nam je od neprocenjive vrednosti ako želimo da steknemo dublji uvid u proces naučnog saznanja i njegove mnogostruke i višeznačne veze sa ljudskom istorijom i društvenom zbiljom.

Razgovor je prvi put emitovan 4. marta 2018.

Muzički urednik: Ivana Đorđević
Ton-majstor: Ivan Lukić
Autor emisije: Srđa Janković

Соларис

Autor:
Срђа Јанковић

Емисија је посвећена темама из области природних наука које обухватају како базична, тако и примењена научна истраживања, са посебним освртом на научни метод, историју и филозофију науке, као и различите аспекте односа науке и друштва. Посебна пажња се поклања појашњењу и истицању кључних појмова и концепата од суштинског значаја за разумевање путева и процеса који воде ка научном сазнању. Саговорници у емисији обухватају научнике који се баве истраживањима из различитих области, од носилаца врхунских резултата и признања до оних који се налазе на почетку свог научног трагања, али и припаднике разноврсних професија који су у прилици да понуде релевантна мишљења о одговарајућим аспектима научних подухвата и науке у целини. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво