Читај ми!

Iv Sen Loran

U zimu 1958. godine, u prostorijama pariske modne kuće Dior, pred odabranom publikom koju su sačinjavali ugledni novinari, slavni glumci i moćni industrijalci, predstavljena je kolekcija pod nazivom „Trapez.“ Mlade manekenke šetale su se u trapezoidnim haljinama dužine do ispod kolena, čiji su nabori slobodno padali sa uzanih ramena šireći se pri dnu. Umesto haljine čiji struk snažno steže kaiš, publika je suočena sa ležernom siluetom koja je do tada bila teško zamisliva na damskoj figuri. Ovu novinu u ženskom oblačenju svet je dočekao ovacijama, kiteći lovorikama njenog tvorca, do tada najmlađeg dizajnera na čelu neke modne kuće.

Sramežljivi dvadesetjednogodišnji dizajner koji se dugo skrivao od aplauza i pažnje, te godine stvara prve samostalne kreacije namenjene savremenim ženama, nakon što je osnivač i vlasnik firme, Krstijan Dior, preminuo. Bila je to revija kreatora koji će naprečac osvojiti Pariz, a ubrzo i čitav svet.

Novinari će mu najpre dodeliti status „malog princa modne industrije", a zatim i nadimak „nevaljalog dečka visoke mode." U životu praćenom brojnim skandalima i ispadima koji su ga iznova spuštali u ambis zavisnosti, stvoriće se vrtlog slave ispunjen uspesima i padovima na čijim temeljima je podignuta imperija sa njegovim imenom. Oko njega se, i godinama posle smrti, ispredaju glasine i pretpostavke o njegovom životu iza piste. Alkohol, različiti opijati, psihički poremećaji nastali zbog loše odmerenih elektrošok terapija, kao i priče o odnosima sa mnogobrojnim muškarcima, samo su deo nagađanja o njegovom privatnom životu koji je pokušavao da sakrije od novinara.

Tokom četiri decenije duge karijere, ustoličio je odeću koja se danas smatra modnom klasikom. Upravo on je odgovoran za revoluciju muških  odela poznatih kao „Le smoking" kreiranih za žene. Premda ga je rat u Alžiru primorao da obuče uniformu, sebe je smatrao drugačijim borcem. Zbog toga je pre odlaska u rat samo kratko izjavio: "Moja jedina bitka vodi se za oblačenje žena."

Vodeći bitku za bitkom, na kraju je dobio rat, a pobedu su odnele žene koje su zahvaljujući njemu, konačno bez zabrana, u pantalonama ulazile u restorane.

Naš gost iz prošlosti nije niko drugi, do francuski dizajner i vizionar, Iv Sen Loran.

Autor teksta - Tatjana Kiždobranski

Гости из прошлости Гости из прошлости

Autor:
Стална екипа емисије: драмски уметник Милан Милосављевић, музички уредник Радмила Дујаковић, организатор Милена Борчанин и уредник Мирјана Блажић.

"Гости из прошлости" - мале приче о великим људима и vice versa. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво