Читај ми!

Antologija srpske muzike

Predstavljamo Božidara Trudića, kompozitora nacionalne orijentacije i folklorističkog pristupa muzici. Čućete orkestarsku svitu „Lirske scene” i Violinski koncert u izvođenju Tripa Simonutija.

Iako je danas jedan od manje poznatih muzičkih stvaralaca u našoj sredini, Božidar Trudić je u svoje vreme bio je jedna od važnih ličnosti za profesionalizaciju muzičkog života kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini. Muziku je izabrao relativno kasno kao osnovni poziv, ali joj se posvetio u potpunosti i celim srcem. Rođen 1911. godine u Smederevskoj Palanci, završio je studije teorijske matematike 1935. godine, postavši profesor ovog predmeta u Požarevcu, Bjelovaru, Prizrenu, a za vreme rata i u Trećoj beogradskoj gimnaziji, Ipak, interesovanje za muziku ga je sve više okupiralo i isprva samouk, počinje da uči harmoniju, zapisuje i sakuplja narodne melodije, te diriguje horom.

Godine 1942, upisuje Muzičku akademiju u Beogradu gde studira kompoziciju: kratko vreme u klasi Stevana Hristića, a potom kod Josipa Slavenskog. Paralelno pohađa i kurs dirigovanja kod Krešimira Baranovića i Mihajla Vukdragovića. Posle diplomiranja 1947. godine postaje profesor, a potom i direktor Muzičke škole Stanković u Beogradu, da bi 1955. prešao na novootvorenu Muzičku akademiju u Sarajevu, gde će biti profesor do 1964. godine, kada se vraća u Beograd. Od tog trenutka, pa sve do smrti 1989. godine delovaće kao slobodan umetnik. Sahranjen je u Smederevskoj Palanci, za koju je ceo život bio vezan, a od 1991. godine muzička škola u ovom gradu nosi njegovo ime.

Napomenimo da do sada nije bilo značajnijeg muzikološkog vrednovanja opusa ovog autora. Trudić se, inače, okušao u brojnim žanrovima. Napisao je dve simfonije - Balkansku i simfoniju u jednom stavu, dve svite, više kraćih orkestarskih kompozicija. Pored koncerta za violinu, napisao je koncert za violončelo, niz kamernih i solističkih kompozicija, a takođe je autor više kantata, te pesama uz pratnju orkestra - Pesme Japana, Pesme drevne Helade, Pjesma svata Crnogorca, napisana za obeležavanje stogodišnjice smrti Petra Petrovića Njegoša. Privrženost kraju iz kojeg je potekao Trudić je pretočio u Kantatu rodnom gradu koja izvedena 1970. godine prigodom proslave 850 godina od osnivanja Smederevske Palanke.

Urednica Ksenija Stevanović

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво