Читај ми!

Studije i ogledi

Štefan Berger: Mitovi, istorija i nacionalni identitet u modernoj Evropi

U emisiji Studije i ogledi, u ponedeljak, 5. i utorak, 6. aprila, možete slušati tekst nemačkog istoričara Štefana Bergera „Mitovi, istorija i nacionalni identitet u modernoj Evropi” u prevodu Mihaela Antolovića.

Štefan Berger (1964) profesor je socijalne istorije na Rurskom univerzitetu u Bohumu i direktor Instituta za socijalne pokrete u ovom nemačkom gradu. Berger je bio rukovodilac panevropskog projekta pod nazivom Predstavljanje prošlosti: pisanje nacionalnih istorija u 19. i 20. veku (Representations of the Past: The Writing of National Histories in Nineteenth and Twentieth Century Europe, 2003-2008) koji je finansirala Evropska naučna fondacija (European Science Foundation) i na kojem je sarađivalo više od stotinu istoričara iz trideset evropskih zemalja. Inače, težište u njegovom istoriografskom radu predstavlja komparativna socijalna istorija Evrope u 20. veku (naročito uporedna istorija Nemačke i Velike Britanije), kao i istorija moderne istoriografije. Pomenutim temama posvećena je Bergerova izuzetno bogata bibliografija koja, osim mnoštva naučnih članaka objavljenih u najprestižnijim svetskim istorijskim časopisima, obuhvata i šest autorskih monografija i više od dvadeset priređenih knjiga.

U tekstu koji ćemo emitovati na našem programu, autor smatra da s obzirom da je nemoguće načiniti jasnu razliku između mita i istorije i da je mitska istorija rasprostranjena u nacionalnim istorijama, dobar savet istoričarima istoriografije je da slede zahtev za više intertekstualnosti u pristupima istraživanju nacionalnog identiteta. Naime, pisci beletristike i pisci istorije proizveli su nacionalne pripovesti uporedo sa kompozitorima, arhitektima, filmskim stvaraocima i pozorišnim režiserima. I drugi akademski predmeti, pre svega, etnologija, antropologija, geografija i sociologija takođe su bili uticajni u opisivanju nacije. Međutim, Berger ističe da već dugo kasni interdisciplinarni i intertekstualni dijalog o pisanju nacionalnih istorija. Po njegovom mišljenju, jedino takav dijalog obećava napredak na putu ka razumevanju različitih načina na koje su mitske istorije oblikovale evropsko razumevanje nacija, i jedino takvo razumevanje može preduprediti opasnost od mobilizacije „mitske istorije" u korist agresije i ugnjetavanja.

Tekst je preuzet iz trećeg broja časopisa European History Quarterly za 2009. godinu.

Čitala je Gordana Gačić.
Urednica Olivera Nušić.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво