Читај ми!

Naučni skupovi

Bezbednost i sloboda u svetlu pandemijske opasnosti – govori Časlav Koprivica

U emisiji NAUČNI SKUPOVI možete slušati snimak izlaganja Časlava Koprivice „O promjenama, oblik iskustva prije i tokom pandemije. Naznake preuranjene analize”. Snimak je zabeležen na 20. Međunarodnoj filozofskoj školi „Felix Romuliana”, čija je ovogodišnja tema bila „Bezbednost i sloboda u svetlu pandemijske opasnosti”, a održana je 29. i 30. avgusta u organizaciji Narodnog pozorišta timočke krajine – Centra za kulturu „Zoran Radmilović” Zaječar i Centra za primenjenu filozofiju i društvena istraživanja Beograd.

Svoje izlaganje Časlav Koprivica započinje konstatacijom da je sa nastupanjem modernosti počeo da se smanjuje značaj daljine, da bi u postmoderno vreme nastupila njena „smrt”, što je odavno nazvano „smrću daljine”. Izbijanjem pandemije 2019/2020. godine, horizont sveta nije direktno sužen niti preinačen, odnos prema dalekom i neposredno neprisutnom i dalje postoji, ali je dovedena u pitanje mogućnost njegovog posećivanja. Ta, dosad, permanentna virtualna mogućnost posećivanja (bilo koga ili bilo čega) držala je u nekom obliku potencijalonog sklada ono što je aktualno figurisalo u čovekovom duhovnom horizontu i ono kuda smo mogli poći i što bismo mogli neposredno iskusiti. Taj sklad vazdašnjeg (aktualnog) duhovnog iskustva i iskustva fizičkog prostora (dobrim delom odražavanog u stanju potencijalnosti) bio je jedan od najznačajnijih formalnih metaiskustvenih parametara ličnog iskustva u svetu pre izbijanja pandemije, smatra autor.

Globalno događanje virusa „korona” uvelo je višestruka ograničenja u pogledu mogućnosti putovanja, što je dovelo do nesklada duhovnoprostornog i fizičkoprostornog iskustva, a to je pak izazvalo veštačku obnovu iskustva daljine, koje, međutim, ima sasvim drugačiji oblik u odnosu na predmoderno doba. Naime, po rečima Časlava Koprivice, drugo, neokolno, i dalje je prisutno u duhovnom horizontu, ali pošto se udaljene drugosti više ne mogu posećivati bilo kada, prema ličnom nahođenju, kao zajedničko formalno obeležje iskustva pojavljuje se svest suspendovane blizine dalekog; dakle, drugo/daleko figuriše u mentalnom prostoru, ali kao nešto što se više ne može obići.   

Izlaganje je održano 29. avgusta na arheološkom lokalitetu Felix Romuliana u Zaječaru.

Sledećeg petka, 25. septembra, možete pratiti snimak izlaganja Stanka Blagojevića „Korona i pomračenje” sa ovog naučnog skupa. 

Urednica ciklusa Tanja Mijović.



Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво