Читај ми!

Antologija srpske muzike

Dela Miloja Milojevića: Srpska igra za violinu i klavir, svita za gudače Intima i Drugi gudački kvartet u ce molu

Miloje Milojević je bio jedan od najznačajnijih stvaralaca koji je ostavio zapažen trag u muzičkom životu Beograda u periodu između dva svetska rata. Radio je kao kompozitor, muzički pisac i kritičar, melograf, organizator i pedagog. Školovao se u Beogradu, Novom Sadu i Minhenu, gde je studirao muzikologiju, kompoziciju i dirigovanje, a potom je 1925. godine završio studije muzikologije na Karlovom univerzitetu u Pragu, gde je kasnije i doktorirao. Po povratku u zemlju, predavao je istoriju muzike na Beogradskom univerzitetu, a osnovao je i kamerno muzičko udruženje Collegium musicum, koje će sve do 1941. godine imati važnu ulogu u muzičkom životu srpske prestonice. Naime, Milojević je dirigovao ansamblom udruženja, držao uvodna predavanja i pokrenuo ediciju dela savremenih jugoslovenskih kompozitora. Godine 1939. postao je redovni profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji u Beogradu.

Prema rečima Vlastimira Peričića, u svom kompozitorskom opusu Milojević je započeo sa pozicija nacionalne škole, ali je u svoj muzički jezik asimilovao uticaj nemačkog neoromantizma i francuskog impresionizma; potom se oprobao i u ekspresionističkim traženjima, da bi završio svoj opus povratkom idiomu rodnog tla.

U studiji iz 1954. godine Miloje Milojević: kompozitor i muzički pisac Petar Konjović ističe da: „Njegov umetnički temperament, vreo i plemenit u isti mah, ne potiskuje njegovu, toliko karakterističnu, naklonost ka minucioznosti, ka rafiniranoj težnji za jasnoćom. Za njega je toliko značajna i toliko prisna privrženost rodnom tlu i voljenju svoga, a ipak, u svemu što je radio potvrdno je njegovo evropsko, „zapadnjačko” gledanje na kompozitorsku strukturu, oblik i stil, na zakone umetnosti u muzičke kulture uopšte."

Idiomu rodnog tla Milojević se često vraćao tokom celog svog stvarlaštva, o čemu svedoče dela poput Kosovske svite, Povardarske svite, ciklusa Melodije i ritmovi sa Balkana, simfonijske svite Pod suncem mog Balkana, kao i ciklusa Sa domaka Šare, Drima i Vardara, iz 1924. godine, u kojem je koristio folklorni materijal iz sopstvenih terenskih zapisa.

Emisiju uređuje Irina Maksimović Šašić

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво