Miloš Jovanović i Ivana Krstić: Međunarodnopravni status NDH (1)

Miloš Jovanović i Ivana Krstić smatraju da pitanje da li je NDH bila država sa stanovišta međunarodnog prava, nosi sa sobom izvesne političke i pravne posledice. Naime, ukoliko se može smatrati državom, onda i aktivnosti preduzete tokom njenog postojanja povlače mnogo veći stepen odgovornosti. S druge strane, ukoliko se pokaže da je NDH bila samo instrument sila Osovine, u tom slučaju glavnu odgovornost za akte snosi okupator. Autori ističu da su dugo postojala dva oprečna mišljenja o ovom pitanju. Međunarodnopravni status osporavale su uglavnom komunističke vlasti posleratne Jugoslavije, navodeći uz naziv NDH pridev „takozvana". Hrvatski intelektualci su, pak, uglavnom ukazivali na to da je NDH imala svoj pravni subjektivitet i da jeste nastala u ratnim okolnostima, ali kao plod viševekovne borbe hrvatskog naroda. Kako bi došli do odgovora na ovo pitanje, Jovanović i Krstić ispituju međunarodnopravni status NDH iz ugla međunarodnopravne aktivnosti, odnosno delovanja diplomatskih predstavništava, akata o međunarodnim priznanjima, zaključivanja međunarodnih ugovora i pristupanja međunarodnim organizacijama. Oni zaključuju da arhivska građa pokazuje da je NDH imala dovoljnu samostalnost u vođenju poslova i konstantnu težnju da tu samostalnost očuva i poveća, te da se može smatrati državom sa stanovišta međunarodnog prava u svom fakticitetu. Međutim, autori ispituju i činjenicu da li čin priznanja nezavisnosti može biti protivpravan.

Urednica Olivera Nušić.