Читај ми!

Ženšen, ćeće sing, gancao – kakve tajne kriju biljke iz kineske tradicionalne medicine

Nekada je u našoj zemlji bio veoma popularan napitak od biljke ginseng ili ženšen, a u redovnoj rubrici „Tajna bilja“, narodni travar i novinar Momčilo Antonijević predstavlja neke od najpopularnijih biljaka kineske tradicionalne medicine koje mogu da se nabave i kod nas.

Najstarija kineska knjiga o lekovitim biljkama napisana je 206. godine pre nove ere. Najpopularnija – Bencao Gangmu nastala je za vreme dinastije Ming, ima čak 52 toma, sadrži opis 1.892 lekovita sredstva i čak 1.160 ilustracija.

Momčilo Antonijević smatra da bi bilo dobro da se ženšen ponovo vrati u modu, jer je to veoma adaptogena biljka koja pomaže našem organizmu da se izbori sa bilo kojom vrstom stresa ili spoljašnjih faktora koji nas napadaju i sa kojima teško izlazimo na kraj.

„Daje energiju, vitalnost, jača koncentraciju i tako dalje. Ne bi trebalo da je upotrebljavaju deca, trudnice, dijabetičari i ljudi s visokim pritiskom. Ali u Kini kažu, bolje da ne jedete tri dana nego da jednog dana ne popijete zeleni čaj“, napominje Antonijević.

Sladić

Sladić, slatki koren ili, kako kažu Kinezi, gancao je biljka u koju oni imaju veliko poverenje. Lekar koji je napisao tu čuvenu knjigu Bencao Gangmu je naveo da sladić deluje na 72 vrste različitih oboljenja i izbacuje čak 180 vrsta toksina iz organizma.

„On se u kineskoj tradicionalnoj medicini upotrebljava prvenstveno protiv različitih upalnih stanja, a slično se upotrebljava i u našoj tradicionalnoj medicini. I kod nas se koristi protiv upale grla, protiv upale jezika, protiv upale želuca. Preporučuje se i ljudima koji imaju upalu pluća“, dodaje narodni travar.

Postoji tradicionalna kineska formula koja se sastoji od samo dva sastojka – od sladića i đumbira, a koji Kinezi hiljadama godina koriste u vreme bilo kakve epidemije, bilo koje zarazne bolesti, posebno onih praćenih upalnim procesima.

Sladić se u tradicionalnoj kineskoj medicini priprema na dva načina, u zavisnosti od toga da li se kuva sa medom ili se kuva samo sladić.

„Važno je napomenuti da ni ovu biljku ne smeju da koriste ljudi koji imaju visok pritisak zato što dugotrajna upotreba sladića može da izazove zadržavanje natrijuma u organizmu. Bilo bi dobro da dok pijete čaj od sladića, a to ne bi trebalo da bude duže od dve nedelje u kontinuitetu, za to vreme smanjite maksimalno unos soli“, naglašava Antonijević.

Sladić se u kineskoj tradicionalnoj medicini koristi i za harmonizaciju svih drugih biljaka u biljnoj formuli.

Ženska bokvica

Na kineskom se ženska bokvica zove ćeće zing, što u bukvalnom prevodu znači „biljka koja raste ispod kočija“.

Naime, 200. godine pre nove ere, tokom jedne bitke došlo je do masovne epidemije među vojnicima, ali i konjima. Bilo je mnogo žrtava, a jedan konjušar je primetio da su samo tri konja zdrava, a da oni jedu samo jednu biljku: to je bila ženska bokvica.

„Onda je on to rekao generalu Muu koji je naredio da svi piju čaj od ženske bokvice i tako su rešili problem. Kada je pitao koja je to biljka, konjušar je rekao pogledajte ispod kočija, jer zaista bokvica raste pored puteva i na putevima. Ona se i u kineskoj i u našoj tradicionalnoj medicini koristi protiv bolesti pluća i preporučuje se i kod suvog i kod produktivnog kašlja. Jako dobro deluje i kod bronhitisa i kod astme“, dodaje Antonijević.

Ženska bokvica sadrži jednu supstancu koja stimuliše regeneraciju tkiva i zato se na posekotine, na primer, stavlja list bokvice. Ali se koristi i protiv problema sa želucem, gastritisa, čira na dvanaestopalačnom crevu i želucu. Ona stimuliše mokrenje i na taj način se izbacuju štetne materije.

Divlji i crni pelin

Kod nas se mnogo više upotrebljava beli pelin, a u Kini se mnogo više upotrebljava crni pelin, a sada je u modu ušao i slatki pelin, koji je zapravo i došao iz Kine, a tradicionalno se upotrebljava kao lek protiv malarije, a ispostavilo se da ima i antivirusno delovanje.

Slatki pelin se prvenstveno koristi za stimulisanje menstruacije i protiv neredovnog menstrualnog ciklusa. Crni pelin deluje nešto blaže, a upotrebljava se za istu namenu, i on kao i beli pelin blagotvorno deluje na jetru i slezinu, ali crni pelin ima jednu vrlo specifičnu upotrebu u kineskoj tradicionalnoj medicini.

Jelena Stefanović, doktor kineske tradicionalne medicine, objašnjava da se u crni pelin zove biljka aje, artemisija vulgaris, a u zapadnom svetu se zove moksa. Koristi za zagrevanje određenih tačaka na telu i uglavnom se koristi za bolna stanja, za bolove u zglobovima, za menstrualne tegobe.

Zanimljivo je da se u Kini crni pelin koristi i da bi se beba vratila u pravilan položaj pre porođaja, ukoliko je okrenuta karlično. Pokazala se kao veoma uspešna, a može da se primenjuje kod kuće.

Inače posebno pripremljenim štapićem crnog pelina zagreva se tačka na liniji želuca za jačanje imunog sistema.

Đumbir

Kinezi ne samo da redovno piju čaj od đumbira, već postoji i supa za koju oni tvrde da okrepljuje dušu, naglašava Momčilo Antonijević.

Đumbir se više od hiljadu godina upotrebljava u kineskoj tradicionalnoj medicini i koristi se prvenstveno kao lek za jačanje organizma, za razređivanje krvi.

„Inače, nauka je potvrdila ono što su lekari tradicionalne kineske medicine znali vekovima, da đumbir ima i antivirusno delovanje, zahvaljujući pre svega jedinjenjima iz esencijalnog ulja đumbira“, dodaje narodni travar.

Đumbir se u Kini upotrebljava i kao dobro sredstvo protiv nesanice, jer nas njegov miris umiruje. Zato često rendaju svež đumbir i drže u platnenoj vrećici pored jastuka.

Đumbir je i lek protiv migrene, a u tu svrhu se čaj od đumbira pije na svaka četiri sata, a može i preventivno da se pije.

Takođe, za ljude koji, kako se to kolokvijalno kaže, imaju „gustu krv“, odnosno imaju sklonost ka stvaranju trombova, preporučuje se đumbir, ali ukoliko piju lekove za razređivanje krvi, trebalo bi vrlo pažljivo da koriste đumbir.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
5° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво