Dan zaštite prirode Srbije – ka širenju granica zaštićenih područja

Počelo je sa „Velikom i Malom Ripaljkom" kao zaštićenim prirodnim dobrom. Na Dan zaštite prirode Srbije, naša zemlja ima 471 zaštićeno područje. Zavod za zaštitu prirode Srbije priprema se za nova istraživanja, monitoringe, i dalji rad na širenju teritorija od značaja, koje će biti pod zaštitom.

Zakonom o zaštiti prirode 2009. godine ustanovljen je Dan zaštite prirode Srbije, kako bi se javnosti predstavio značaj očuvanja prirodne baštine. Za Dan zaštite prirode u Srbiji odabran je 11. april zato što je toga dana 1949. godine prvi put ustanovljen status jednog područja kao zaštićenog prirodnog dobra, a to su vodopadi u okviru Spomenika prirode „Velika i Mala Ripaljka" na teritoriji opštine Sokobanja. 

Zahvaljujući radu Zavoda za zaštitu prirode Srbije, pod zaštitom se u našoj zemlji nalazi 471 zaštićeno područje sa površinom od 678.257 hektara (7,66 odsto teritorije Republike Srbije).

U cilju rada na povećanju teritorije pod zaštitom sa aspekta očuvanja prirodnih vrednosti, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije, mr Aleksandar Dragišić ističe da će u 2021. godini Zavod za nova prirodna dobra u statusu zaštićenih područja uraditi studije zaštite za dolinu Velikog Rzava, kanjon Vučjanske reke, Gornjačku klisuru, Sesalačku pećinu, jezero Ćelije i mnoge druge.

Takođe, kako navodi, završetkom revizije studije zaštite Parka prirode „Stara planina" postojeće granice ovog zaštićenog područja biće proširene, dok će nova istraživanja u cilju valorizacije za zaštitu biti pokrenuta na oko 20 područja, od kojih se kao veća izdvajaju planine Zlatar, Jelica i Veliki i Mali Jastrebac.

Aktivnosti zaštite prirode u Srbiji realizuju se u skladu sa merama i standardima zaštite prirode u Evropi, budući „da sistem zaštite prirode u Srbiji prati evropske standarde, i da se pored prirodnih dobara za koja su doneta akta o zaštiti, a koja zauzimaju 7,66 odsto teritorije Srbije, u ovom sistemu nalaze i područja koja se prostiru na dodatnih 2,04 procenta teritorije naše zemlje, a za koja je pokrenuta procedura proglašenja zaštite objavom na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine", istakao je Dragišić.

„Pored očuvanja prirode u okviru zaštićenih područja, mere zaštite prirodnih vrednosti primenjuju se i na 101 području u okviru nacionalne ekološke mreže koja zauzima oko 22 odsto teritorije naše zemlje", navodi direktor Zavoda.

Drugi geopark u Srbiji 

Kao deo aktivnosti na dobijanju statusa međunarodne zaštite, Zavod će u 2021. godini pružiti stručnu podršku u pokretanju postupka nominacije Parka prirode „Stara planina" za upis u evropsku i svetsku mrežu geoparkova, kao drugi geopark u Srbiji, kao i pomoć u utvrđivanju potencijala šireg područja Đavolje varoši i ispunjenju kriterijuma, takođe, za članstvo u evropskoj i svetskoj mreži geoparkova, koje vodi Ministarstvo zaštite životne sredine, navodi se na portalu Zavoda. 

Tokom godine biće realizovana istraživanja: monitoring sušenja smrčevih šuma na području Parka prirode „Golija", monitoring gospine papučice na Suvoj planini, kartiranje staništa i prioritetnih vrsta sa dodataka Direktive o staništima i ptica sa Direktive o pticama na području Specijalnog rezervata prirode „Suva planina", Specijalnog rezervata prirode „Jelašnička klisura" i Parka prirode „Sićevačka klisura", kao i monitoring male čigre u donjem toku Drine i obične čigre na području Velike Morave kod Paraćina i Bagrdana i u donjem toku Drine.

Nadzor grčke i šumske kornjače, i riba sliva Timoka 

U planu su i monitoring sova u Srbiji uz kontrolu naseljavanja veštačkih duplji, monitoring i zaštita lešinara u Srbiji, monitoring i zaštita sokolova i orlova u Srbiji, sa ciljem suzbijanja i sprečavanja ubijanja i trovanja jedinki, monitoring divokoze uz razmatranje potencijala i mogućnosti reintrodukcije/introdukcije, stanje i monitoring populacije strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta zveri i papkara u Srbiji, monitoring grčke kornjače i šumske kornjače na području Pčinjskog okruga, kao i istraživanje ihtiofaune u slivu Timoka u Parku prirode „Stara planina".

Uz sve navedeno, Zavod će, kao i do sada, biti uključen i u aktivnosti stručnog nadzora, izradu pravnih akata i zakona, ali i u informisanje javnosti i obrazovne i promotivne programe.

U skladu sa preporučenim zdravstvenim merama, Zavod je povodom obeležavanja Dana zaštite prirode organizovao u saradnji sa Centrom za kulturu „Vuk Karadžić" iz Loznice, 9. aprila onlajn predavanje botaničara mr Verice Stojanović na temu „Invazivne vrste u Srbiji".

петак, 26. април 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво