Читај ми!

Ako muškarac ženi ponese kofer, da li je to seksističko potcenjivanje njenih sposobnosti

Ako muškarac ponudi ženi da joj pomogne pri nošenju teškog kofera ili da paralelno parkira automobil, šta bi ona trebalo da pomisli o tome? Da je to bezazlen čin ljubaznosti ili seksističko potcenjivanje njene snage i sposobnosti? Socijalni psiholozi koji takvo ponašanje opisuju kao „dobronamerni seksizam“ čvrsto podržavaju drugo gledište. Međutim, istraživači su otkrili i paradoks: žene su naklonjenije muškarcima čije bi se ponašanje moglo opisati kao „dobronamerno seksističko“.

Prikriveno delovanje

Neki kažu da žene jednostavno ne primećuju na koje ih sve načine ugrožava tzv. benevolentni seksizam jer su polaskane tom vrstom ljubaznosti. Psiholozi čak sugerišu da je dobroćudni seksizam štetniji od otvoreno neprijateljskog seksizma zbog svoje prikrivenosti, jer deluje kao „vuk u jagnjećoj koži".

Socijalni psiholozi Pelin Gal sa Državnog univerziteta u Ajovi i Tom R. Kupfer sa Univerziteta Fraje u Amsterdamu posumnjali su u navedene zaključke. Zar žene nisu dovoljno promućurne da primete kada je muškarac snishodljiv, pitali su se.

„Nijedno prethodno istraživanje nije ispitalo da li žene zaista ne prepoznaju da dobronamerni seksizam može da ih potkopava i tretira pokroviteljski. S obzirom na naše iskustvo u evolucionoj teoriji, takođe nas je zanimalo da li je ovakvo ponašanje ipak privlačno, jer pokazuje spremnost potencijalnog partnera da uloži u ženu i njeno potomstvo. Zato smo sproveli niz studija kako bismo dodatno istražili koliko su ženama privlačni dobronamerni seksisti."

Pogubni efekti

Koncept dobronamernog seksizma prvi put je razvijen 1996. godine. Njegovi tvorci smatraju da stavovi poput „muškarci bi trebalo da vole i štite žene" (ili da im otvaraju vrata automobila) prikazuju žene kao manje sposobne i zavisne od muške pomoći. Prema njihovom mišljenju, na taj način dobronamerni seksizam suptilno podriva rodnu ravnopravnost.

Od tada su se socijalni psiholozi trudili da dokumentuju pogubne efekte dobroćudnog seksizma. Prema studijama, žene koje pristanu na takvo ponašanje s vremenom sve više zavise od muške pomoći. Spremnije su da dozvole muškarcima da im kažu šta mogu, a šta ne mogu da rade, manje su ambiciozne i ne postižu tako dobre rezultate na poslu i na kognitivnim testovima.

Uloga evolucije

Kada se sagledaju ove dokumentovane negativne strane, nameće se pitanje – zašto žene i dalje privlače dobroćudni seksisti? Odgovor bi mogao biti u onome što evolucioni biolozi nazivaju „teorijom roditeljskog ulaganja".

Dok se muškarci mogu uspešno razmnožavati obezbeđujući nekoliko polnih ćelija, reproduktivni uspeh žene vezan je za njenu sposobnost da mesecima nosi trudnoću i da luči mleko.

Gledano kroz istoriju, sposobnost žene da odabere partnera koji je kadar i voljan da pomogne u tom procesu – tako što će obezbediti hranu ili zaštitu od napadača – povećavala je njen reproduktivni uspeh.

Dakle, evolucija je oblikovala psihologiju žene tako da daje prednost partnerima čije osobine i ponašanje otkrivaju spremnost da se posvete. Jaka telesna građa potencijalnog partnera (a danas njegova materijalna situiranost) ukazuje na to da poseduje tu sposobnost. A otvaranje vrata ili nuđenje kaputa – znače da bi mogao imati željeni karakter.

Mišljenje žena

U svom istraživanju Galova i Kupfer ispitivali su više od 700 žena, dobi od 18 do 73 godine. Tražili su od njih da pročitaju profile muškaraca koji su izrazili stavove ili imali gestove koji bi se mogli opisati kao dobroćudno seksistički, poput davanja svog kaputa ili nuđenja pomoći pri nošenju teških kutija. Istraživači su onda tražili od učesnica da ocene privlačnost tih muškaraca; spremnost da zaštite, obezbede i da se obavežu; kao i verovatnoću da ih tretiraju s visine.

Nalazi njihove studije potvrdili su da žene zaista misle da se muškarci sa blagonaklonim seksizmom više ponašaju pokroviteljski i da će verovatnije podrivati svoje partnerke. Ali su takođe otkrili da ih – uprkos potencijalnim zamkama – ispitanice smatraju privlačnijima. U svojim odgovorima ocenile su da je veća verovatnoća da će takvi muškarci štititi ženu, obezbediti je i obavezati joj se.

Stav feministkinja

Naučnici su se zapitali da li se ovi nalazi mogu primeniti samo na žene kojima su prihvatljive tradicionalne rodne uloge. Da bi otklonili tu mogućnost, pokrenuli su anketu kojom su pokušali da utvrde stepen feminizma, tj. u kojoj meri učesnice imaju feminističke stavove. Naveli su ih da iskažu koliko se slažu sa izjavama poput: Žena ne bi smela da dozvoli da joj rađanje i odgajanje dece stanu na put karijeri ako je želi.

„Otkrili smo da su izrazite feministkinje više od tradicionalnih žena ocenile muškarce kao pokroviteljski nastrojene i podrivajuće. Ali i njima su takvi muškarci bili privlačniji", primetili su psiholozi. Mane je nadjačala spremnost muškaraca da se posvete. Čini se da čak i ubeđene feministkinje preferiraju kavaljera koji plaća račun na prvom sastanku.

Zaključci i nova pitanja

Naučnici smatraju da bi u ovo vreme zategnutih rodnih odnosa njihova otkrića mogla pružiti sigurnost kako ženama koje su zbunjene i ne znaju šta da misle o muškarcima koji se ponašaju kavaljerski, tako i dobronamernim muškarcima koji se pitaju treba li da promene svoje ponašanje prema ženama.

I dalje ostaje nekoliko zanimljivih pitanja. Da li dobronamerni seksizam uvek potkopava žene? To može zavisiti od konteksta. Muškarac koji previše pomaže koleginici na pokroviteljski način mogao bi umanjiti njenu sposobnost da deluje profesionalno i kompetentno. S druge strane, teško je videti štetnu stranu toga da se pomogne ženi kad pomera teški nameštaj.

Razumevanje ovih nijansi može pomoći da se smanje negativni efekti dobroćudnog seksizma, a da žene pri tom ne moraju da odbiju istinski dobre stvari koje može doneti takvo ponašanje.

субота, 21. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи