Toplotni talas ruši rekorde na Balkanu — saveti lekara, spasilaca i meteorologa za zaštitu od ekstremnih vrućina
Toplotni talas koji je zahvatio Balkan obara sve rekorde temperature i stvara izuzetno nepovoljne uslove za zdravlje i bezbednost stanovništva. Lekari, spasilačke službe i meteorolozi upozoravaju na rizike toplotnog udara, dehidracije i drugih zdravstvenih problema, i dele praktične savete kako da se izborite sa letnjim vrućinama i sačuvate zdravlje.

Jedna od najprometnijih stanica u centru Beograda, usred dana, deluje napušteno. Grad gori, ulice su gotovo prazne, a retki prolaznici kriju se pod šeširima, sa flašom vode u ruci ili malim ventilatorom u torbi. Na 35+ stepeni, napolju su samo oni koji moraju.
U tropskim uslovima, svako se snalazi kako zna i ume. Devojka koju je srela ekipa RTS-a u gradu kaže da sa sobom uvek ima flašicu vode i lepezu, ali priznaje da ništa od toga stvarno ne pomaže koliko bi trebalo.
Starija sugrađanka se hladi malim ventilatorom, ali ističe da je temperatura u stanu ista kao napolju – praktično nepodnošljivo.
Jedan gradski vozač kaže da se hladi "kako stigne" – malo klima, malo prozori, malo vode. Pauza gotovo da i nema – samo par minuta na okretnici, koliko se stigne.
Sagovornica u apoteci naglašava da je važno redovno uzimati terapiju, pogotovo na ovakvoj vrućini. Kaže da strogo vodi računa da se pridržava preporuka lekara.
Već u ranim jutarnjim satima živa u termometru premašuje 30, a hlađenje je izazov i unutar domaćinstava. Lekari savetuju laganu, češću ishranu, voće, povrće, nezaslađene napitke i izbegavanje kafe i alkohola. Hronični bolesnici su najugroženiji, ali ni zdravima nije lako — kolapsne situacije su sve češće.
Saveti lekara — šta je bezbedno, a šta opasno piti i jesti tokom tropskog talasa
Lekari savetuju da se tokom velikih vrućina jede češće, ali u manjim količinama. Preporučuje se ishrana bogata povrćem i voćem, uz unos nezaslađenih sokova i limunade. Treba izbegavati kafu i alkohol, jer mogu izazvati dehidrataciju, pa čak i kod zdravih osoba dovesti do kolapsa.
"Hrana treba da se unosi u manjim količinama, ali češće tokom dana. Obavezno je konzumiranje povrća, voća, nezaslađenih sokova i limunade. Preporuka je da se izbegavaju kafa i alkohol, jer dovode do dehidratacije. Čak i kod zdravih osoba, bez hroničnih tegoba, to može dovesti do kolapsnih stanja", upozorava dr Milena Popović iz Hitne pomoći.
Vrućina i voda — saveti spasilaca za bezbedno rashlađivanje
Dok jedni spas od vrućine traže pored reka, drugi se rashlađuju na bazenima. Spasioci upozoravaju građane da koriste isključivo uređena kupališta sa prisutnom spasilačkom službom i da ne precenjuju svoje mogućnosti u vodi.
"Preporuka je da se pre ulaska u vodu organizam postepeno adaptira. Zamislite da neko provede dva do tri sata na suncu, na temperaturi od 35 do 40 stepeni, a zatim uđe u vodu koja ima između 22 i 26 stepeni — to je veliki šok za telo. Zato savetujemo da se pre ulaska u bazen obavezno lagano istuširate", navodi Đorđe Simić, spasilac na bazenu.
U tropskim danima, u pojedinim gradovima Srbije nema dovoljno pijaće vode. Posle Gadžinog Hana, i Svrljig je proglasio vanrednu situaciju i uveo restrikcije.
Meštanka kaže da već tri nedelje vode nema ni noću, ni ujutru.
"Svakog jutra ustajem u pola četiri, jer već oko osam vode nema. Točimo balone u flaše – za tuširanje, za pranje... Vode stvarno nema, i to traje".
Jovan Đorđević, direktor komunalnog preduzeća u Svrljigu, objašnjava da je trenutno dostupna količina vode daleko ispod potrebnog minimuma.
"Za potrebe grada potrebno je oko 20 litara u sekundi, a danas je ta količina pala na 11 litara – nedostaje nam devet. Imamo samo jedan bunar iz 2001. godine, koji daje oko litar i po u sekundi. On je uključen i radi bez prestanka".
Vode nema ni iz česme, a narednih pet dana – kiše ni na vidiku.
Dašak sveže vazduha i slaba kiša – šta nas očekuje ovog vikenda
Meteorolog Nedeljko Todorović najavljuje kratkotrajno osveženje, ali bez značajnijih padavina.
"U subotu, 5. jula, očekuje se jednodnevni dašak svežine, uz mogućnost slabe i kratkotrajne kiše, uglavnom na jugozapadu Srbije. Veći izgledi za pljuskove i grmljavinu postoje od utorka, 8. jula, pa do 11. U tom periodu, naročito 9. i 10. jula, maksimalne temperature ne bi trebalo da prelaze 30 stepeni", navodi Todorović.
Vodostaji na rekama su u padu — tako je duž celog toka Dunava i Save, što već ugrožava plovidbu. Na Tisi je stanje posebno kritično, a plićak je sve izraženiji, naročito u blizini Titela.
Kako Severna Makedonija preživljava nepodnošljive vrućine
Ove godine toplotni talas na Balkan stigao je ranije nego obično. U Severnoj Makedoniji, stanovnici traže spas od vrućine pored reka, dok se turisti skrivaju u hladovini pod suncobranima u Staroj skopskoj čaršiji. Voda i sladoled su im glavni saveznici u borbi sa žegom.
Ljudi koji žive ovde slažu se da je vrućina nepodnošljiva. Jedan čovek iz Bangladeša kaže da kod njega u rodnoj zemlji nije ovako toplo i da je tamo vreme podnošljivije.
Podgorica pusta — građani poštuju upozorenja
U Podgorici su stanovnici ozbiljno shvatili savete i na ulicama se mogu videti samo oni koji moraju biti napolju. Svi nastoje da piju dosta tečnosti, da se kriju u hladovini i izbegavaju sunce. Slažu se da je toplotni udar strašan, da je vazduh vrel i vetar neprijatan.
U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj jul je tek počeo, a već je nepodnošljivo vruć. Slična situacija je i od Pirenja do centralne Evrope. Italija već više od nedelju dana pati od ekstremnih vrućina bez predaha. U većini regija na snazi je najviši stepen upozorenja zbog visokih temperatura, a građanima se savetuje da ne izlaze iz kuće u najtoplijem delu dana.
Ekstremne vrućine haraju Evropom — od Bolonje do Krita
Stanovnik Bolonje kaže da je u autu ugodno hladno, ali da u Bolonji temperatura često dostiže 40 stepeni, što joj otežava boravak napolju i otežano podnosi izlaganje vrućini na ulici.
Ekstremne vrućine pogađaju Francusku, Nemačku, Veliku Britaniju i Holandiju. U Španiji i Portugalu već se beleži najtopliji jul u istoriji meteoroloških merenja. Grčka obara temperaturne rekorde, ali uz toplotni talas sve više divljih požara zahvata šumska područja. U Jerapetri na jugoistoku Krita evakuisano je oko pet hiljada ljudi, uglavnom turista.
Jedan od turista koji je doživeo požar u blizini hotela rekao je da su im savetovali da ponesu samo najosnovnije stvari. Istovremeno je istakao da je osoblje uložilo veliki trud da im pruži osećaj bezbednosti u teškoj situaciji.
Požari su zahvatili i Halkidiki, posebno Vurvuru, gde su turisti iz obližnjeg toplog mora pažljivo pratili rad vatrogasaca koji su uspešno ugasili plamen. U Turskoj, u regiji Izmir, trenutno gore dva požara, ali gašenje otežava snažan vetar.
Коментари