Da li u Raškoj, kao u Raški, ima mnogo obolelih
Reč-dve o toponimima Sandžaka i okoline…
RAŠKA. „Korona po gradovima: u Raškoj virus registrovan kod radnika pošte, u Boru treća žrtva korone, a novosadski vrtići spremni za povratak dece.“
Ovo je još jedna vest koja svedoči o porastu broja obolelih od kovida 19. Ali ovde nas interesuje nešto drugo: šta sve imenica Raška može označavati i da li lokativ imenice Raška, ako se misli na grad, može glasiti – u Raškoj?
Rečnici beleže Rašku kao geografsko ime: 1) reka u Srbiji, leva pritoka Ibra, 2) varoš Raška, dobila ime po starom gradu Rasu, sedištu stare srpske države, 3) oblast, područje, 4) žensko ime, 5) ime ptice.
U slučaju Raške, hidronim se preneo na toponim.
U zavisnosti od toga da li je reč o gradu ili oblasti, Pravopis donosi sledeće: ako se misli na oblast, biće u Raškoj, a ako je grad, biće Raški, retko Rašci.
Znači u naslovu na portalu se potkrala greška: ako se govori o koroni po gradovima, onda je trebalo reći kakvo je stanje u Raški, ne u Raškoj.
SAMAILA. „Za pojedinačni doprinos kvalitetnijem životu na selu, zlatnu medalju su dobili Radoslav Premović iz Ratine i Petar Kolović iz Samaila“, stoji u izveštaju s takmičenja „Susreti sela Srbije“.
U čemu je problem? U ovom primeru vidimo genitiv „iz Samaila“. A kao glasi nominativ?
„Samaila je mesto koje administrativno pripada Raškom okrugu“, saznajemo na Vikipediji. Znači genitiv je jednak nominativu.
Da pogledamo i ovaj primer: „Iz ovog zapisa se vidi da su Samaila postojala kao naselje još u XVI veku…“
Sada je već jasno: u pitanju je vlastita imenica srednjeg roda u množini, koja ima sledeću promenu: N. Samaila, G. Samaila, D. Samailima, A. Samaila, V. Samaila, I. Samailima, L. Samailima.
Ovako je u knjigama, a da li je tako i u Samailima? Voleo bih da mi neko iz Samaila to kaže.
PEŠTER. „Drama na Pešteru: u toku velika evakuacija“, naslov je na jednom portalu. Trebalo bi reći ponešto o toponimu Pešter.
To je visoravan jugozapadno od Sjenice. U osnovi tog toponima je praslovenski glagol pekti, od koga je nastalo naše peći.
Rečnik Matice srpske donosi da je peštera reč preuzeta iz crkvenoslovenskog i znači pećina. Otuda ova reč i u rumunskom: peștera.
Nalazi se i u toponimima Budimpešta i Peć.
Toponim Pešter je imenica ženskog roda na suglasnik, kao što su krv, reč ili ljubav. Ima promenu: N. Pešter, G. Pešteri, D. Pešteri, A. Pešter, V. Pešteri, I. Pešteri, L. Pešteri.
Znači u naslovu je greška, trebalo je da stoji „Drama na Pešteri…“
A kad smo već kod Sjenice…
SJENICA. „Poslali smo dva pacijenta iz Sjenice u Novi Pazar, a tamo nije bilo mjesta“, saznajemo na jednom sandžačkom portalu.
U vezi sa Sjenicom postavlja se pitanje u kom odnosu danas na tom području stoje ekavski i ijekavski izgovor.
I u nazivu grada vidi se ijekavski temelj u govoru tog kraja.
Mada se decenijama povlačila pred ekavskim izgovorom, činjenica je da u govorima u okolini Sjenice, a odskora ponovo i u samom mestu, istrajava ijekavica.
A mislilo se da će opstajati samo u udaljenim selima, dok će se ekavica nametnuti kao izgovor škole i administracije.
U zapadnoj Srbiji na ijekavštinu podsećaju tek poneki termin, priča ili toponim, dok je celokupna međuljudska komunikacija ekavska.
Ipak se mesta kao Sjenica tome opiru.
Коментари