Kako žive Srbi na području Knina

Ima više od 15 godina kako su se, nekada školski nastavnici, Slavka i Đuro Rusić vratili u selo Plavno kod Knina, ali se još nisu usaglasili oko dileme – da li ostati u Hrvatskoj na svojoj zemlji ili doći u Srbiju da penzionerske dane provedu bliže deci i unucima.

"Usamljena sam, nigde nikoga nema, prođe čitav dan a da nikog ne vidim. I ne samo jedan, nego tako dani prolaze", navodi Slavka.

Đuro Rusić kaže da sela praktično odumiru.

"Problem je što je i cela država takva, jer ako je iz Knina u poslednje dve godine otišlo 50 odsto ljudi, preko 4.500 ljudi – Hrvata, šta onda Srbi mogu očekivati?", pita se Rusić.

U selu je pre 1995. godine i hrvatske akcije "Oluja" živelo između 2.000 i 3.000 ljudi, kasnije se vratilo samo njih nekoliko stotina, uglavnom starih, pa se i taj broj iz godine u godinu smanjuje.

"Odlaze jedan po jedan, ostalo nas je troje-četvoro", navodi Slavka.

Posle "Oluje" od škole koja je nekada imala oko 350 đaka ostale su samo zidine. Danas u selu nema nijedne škole, gotovo da nema ni dece, svega petoro-šestaro koji idu u Knin u školu.

Autobus za Knin vozi Milorad Krivošija, jedan od mlađih Srba koji se vratio u Plavno. Ali i on živi između Srbije i Hrvatske, jer supruga i deca su u Beogradu.

"Ljudi se slabo vraćaju, i ko može neće da dođe da očisti oko kuće", navodi Krivošija.

Te činjenice svestan je i Marko Jelić, gradonačelnik Knina, zato je više puta pozvao Srbe da se vrate.

Ističe da je prosečna starost srpskog stanovništva u Hrvatskoj 67 godina.

"To nije demografski povoljno za srpsko stanovništvo, ali nije ni za Hrvatsku, jer to su naši građani i sad oni žive na određenim prostorima gde su većinski uglavnom i ta prostranstva će ostati praktično prazna, jer ako mladih ljudi tu ne bude, jednostavno imaćemo praznu zemlju", navodi Jelić.

Za sada su prazne kuće, škole i zgrada Pošte, koja u centru sela Plavno, kao muzej podseća na vreme kada je ovde živelo više hiljada ljudi.