Mešoviti brakovi-drugi pokušaj

Makedonci i Albanci i dalje žive udaljeni jedni od drugih, svako u svom "delu sveta", a brakovi među njima ne samo da su retkost, već su u neku ruku i tabu, piše u tekstu na makedonskom Internet portalu "Utrinski vesnik".

Autori teksta navode da su glavni razlozi što nakon toliko godina zajedničkog života i dalje postoje barijere za međuetničke brakove su stereotipi i predrasude koje imaju jedni o drugima, ali i verska pripadnost.

U isto vreme, za produbljivanje jaza među etničkim grupama, prema mišljenju mnogih, veliku odgovornost snose političari, kojima je na prvom mestu osvajanje političkih poena, i ne razmišljaju o posledicama koje to može da izazove među pripadnicima dva naroda.

Odluka da se sklopi brak sa nekim ko nije iz tvoje etničke grupe u Makedoniji se gleda kao izuzetno hrabar potez, koji je istovremeno i dokaz velike ljubavi, koja je toliko jaka da ruši sve predrasude i barijere, navode autori teksta.

Ukoliko nekoga u Makedoniji pitate da li može da se kaže da je prisutno povećanje tendencije sklapanja brakova između albanske i makedonske strane, dobićete odričan odgovor, uz dodatno objašnjenje da je reč o pojedinačnim slučajevima.

Najveća podeljenost je, kako se navodi u tekstu, na verskoj osnovi, jer je najveći broj brakova sklopljen ili među hrišćanima ili muslimanima.

To znači, objašnjava se u tekstu, da Makednoci stupaju u brak sa Srbima ili Vlasima, a Albanci sa Turcima ili Bošnjacima.

Statistika govori za sebe

Statistički podaci međutim govore suprotno. Brojke pokazuju da od 2003. godine procenat brakova među Makedoncima i Albancima raste.

Tako je prošle godine sklopljeno 137 brakova od kojih je u 16 slučajeva mlada bila Makedonka, a mladoženja Albanac, a čak 121 je slučaj stupanja u brak Albanke sa Makedoncem.

U 2007. godini između Makedonki i Albanaca sklopljeno 19, a u obruntoj situaciji 169 brakova.

Ipak, kako navode autori teksta brojke ne govore o realnoj situaciji i daju pomalo iskrivljenu sliku.

Kada je reč o brakovima između makedonskog momka i Albanke obično je reč o mladoženji iz ruralnih krajeva te zemlje i o devojci koja zapravo dolazi iz matične zemlje, Albanije, obajšnjava se u tekstu.

Sociolog Ilija Acevski, međutim, smatra da ti podaci ne znače mnogo i da su daleko od prihvatljivog nivoa međuetničke tolerancije.

"Kada se bude stiglo do broja od 5 odsto brakova sklopljenih između Albanaca i Makedonaca može se govoriti o nekim naznakama povećanja toleranciije i boljeg međusobnog života. Po definiciji takvi brakovi su najbolji i najjači pokazatelj kakav je etnički suživot. To pokazuje koliko i kako pripadnici dve različite etničke zajednice mogu da žive zajedno", objašnjava Acevski.

Ipak, mešani brakovi, etnički, a ništa manje i verski, među Makedoncima i Albancima, i dalje izazivaju burne reakcije u mnogim delovima Makedonije, zaključuje se u tekstu "Utrinskog Vesnika".