Brisel o Nacrtu zaključka o proširenju, hoće li merila za Poglavlje 35 biti dopunjena
U Briselu se održava sastanak Saveta za opšte poslove Evropske unije na kojem se raspravlja o Nacrtu zaključaka o proširenju unije i izmeni i dopuni merila za Poglavlje 35 pristupnih pregovora Srbije.
Savet ministara opštih ili evropskih poslova trebalo bi danas da usvoji detaljne zaključke o politici proširenja i o svakoj od zemalja u tom procesu pojedinačno, kao i da donese neke bitne odluke kao što je odluka o otvaranju pregovora ili dodeljivanje statusa kandidata za neke zemlje.
Kada je reč o Srbiji, u nacrtu zaključaka, u koji je RTS imao uvid, ponavlja se poznati stav da će vladavina prava i normalizacija odnosa sa Prištinom odlučiti i odrediti tempo pregovora o pristupanju Srbije.
Takođe se očekuje od Srbije da pojača napore, da učini više u oblasti vladavine prava, reformi pravosuđa, slobode medija, usklađivanju sa spoljnom politikom Evropske unije, uključujući i uvođenje sankcija prema Rusiji.
Što se tiče normalizacije odnosa sa Prištinom, u nacrtu zaključaka između ostalog se očekuje i od Beograda i od Prištine da u potpunosti, bez preduslova i odlaganja, primene ono što je dogovoreno u okviru sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i aneksa o njegovoj implementaciji, kao i da se poštuju sve obaveze koje proizlaze iz dijaloga.
S druge strane, zemlje članice očekuju i traže od Evropske komisije i visokog predstavnika Žozepa Borelja da hitno, kako se kaže, pre kraja januara, u pregovaračko Poglavlje 35 unesu stav, odnosno dopune merila za ovo poglavlje, kako bi ona odrazila obaveze Srbije iz sporazuma o putu ka normalizaciji i aneksa o implementaciji koje je dogovoren u Ohridu.
Mađarski veto za Ukrajinu bi mogao sve da stopira
Hoće li ovi zaključci za Srbiju i uopšte svi zaključci o politici proširenja biti zaista i usvojeni ove nedelje, zavisi pre svega od tekuće debate o otvaranju pregovora o članstvu sa Ukrajinom.
Mađarska je, kao što je poznato, najavila veto na ovu odluku. Premijer Orban je više puta rekao da neće moći da se složi sa otvaranjem pregovora, kao ni sa finansijskom pomoći koja je najavljena od 50 milijardi evra u narednih nekoliko godina za ovu zemlju, ako se pre toga ne održi neka vrsta strateške debate o odnosima EU i Ukrajine.
U takvoj situaciji mađarski veto bi mogao da dovede i do blokade svih drugih odluka, pa i za Zapadni Balkan i Srbiju, jer neke zemlje najavljuju da u odsustvu odluke za Ukrajinu neće da se slože sa odlukama i koracima za druge zemlje.
O svemu tome, odnosno o otvaranju pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom, ali i Bosnom i Hercegovinom i kandidatskom statusu za Gruziju, neće odlučivati ministri danas, već će to ostati za lidere na Samitu u četvrtak i petak. Za sada oko svih tih odluka vlada potpuna neizvesnost.
Коментари