Читај ми!

Uskoro počinje berba malina – pojedini proizvođači izašli sa početnom cenom od 550 dinara

Za nešto više od nedelju dana počinje berba malina. Stručnjaci očekuju plodove visokog kvaliteta, a ukupan rod procenjuju na oko 23.000 tona. Za trećinu više nego lane, ali i dalje daleko ispod potencijala srpskih malinjaka. Kao i uvek u ovo doba godine, pojedini proizvođači izašli su sa početnom cenom – 550 dinara za kilogram srpskog crvenog zlata.

Ускоро почиње берба малина – поједини произвођачи  изашли са почетном ценом од 550 динара Ускоро почиње берба малина – поједини произвођачи изашли са почетном ценом од 550 динара

Spekulacije sa otkupnom cenom, nedostatak sertifikovanog sadnog materijala i radne snage – malinari koji godinama odolevaju ovim izazovima, ove sezone u svoje malinjake ući će sa više optimizma.

"Možemo očekivati dobru cenu i dobar kvalitet ovoga roda jer će biti malina retka i krupna, zdrava, tako da neće biti nikakvih problema", kaže Mileta Pilčević, predsednik udruženja "Vilamet".

Proizvođačima naruku idu i prazne hladnjače.

"Nemamo ove godine zaliha, nemamo uvozne, što su uvozili, uvozili su, borili smo se da se to deklariše da se više ne meša srpska sa inostranom, da nemamo te viruse i te bolesti koje su se u zadnje vreme pojavile", kaže Mileta Pilčević.

"Svet je taj koji je to definisao. Oni traže najkvalitetniju malinu, a to je malina iz Srbije i to su samo dve sorte, to su 'vilamet' i 'miker'. Zbog nedostatka sadnog materijala, počeli smo da radimo i druge sorte koje nemaju te karakteristike, počeli smo da mešamo sorte i to tržište neće da trpi", kaže dr Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo u Čačku.

Pad proizvodnje – suša, ali i pogrešne proizvođačke i trgovačke prakse

Stručnjaci procenjuju da malinu uzgajamo na osam do devet hiljada hektara. Gotovo tri puta manje od onoga što piše u zvaničnoj statistici. Razlog za raskorak u podacima vide u zloupotrebi subvencija.

Pad proizvodnje objašnjavaju i sušom, ali pre svega – pogrešnim proizvođačkim i trgovačkim praksama. Ipak, smatraju da malinu ne treba da uvozimo.

Kažu, izgubili smo primat u količinama, ali ne i u kvalitetu. Lideri smo i po broju i kvalitetu hladnjača.

"Često se u poslednje vreme čuje da je jedan od načina da se prerađivački kapaciteti sačuvaju da se uvozi i da se kod nas prerađuje ta malina, što po meni nije ispravno. Mi treba da insistiramo i da radimo na našoj proizvodnji, da to što proizvedemo i preradimo u Srbiji, jer uvek su to bile više cene u odnosu na konkurenciju“, kaže Aleksandar Leposavić.

Država arbitrira između malinara i hladnjačara

Iako je godinama jedna od najvrednijih stavki domaćeg agrarnog izvoza sa oko 300 miliona evra zarade, gotovo da nema sezone u kojoj zavađeni malinari i hladnjačari nisu pozvali državu upomoć – da arbitrira.

"Ministarstvo radi na tome da uspostavi obavezne ugovorne odnose između primarnih proizvođača i otkupljivača, upravo sa ciljem da se proizvođači zaštite i imaju veću sigurnost prilikom prodaje svojih proizvoda", saopštava Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Navode da podstiču i udruživanje proizvođača, jer organizovan nastup na tržištu omogućava jaču pregovaračku moć, lakše planiranje proizvodnje, obezbeđivanje kontinuiteta isporuke, kao i obezbeđivanje količine i ujednačenog kvaliteta.

Iz Ministarstva podsećaju proizvođače na podsticaje za sisteme za navodnjavanje, nabavku opreme, mehanizacije, unapređenje tehnologije proizvodnje i modernizaciju gazdinstva.

недеља, 07. јун 2026.
27° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом