Od vina do čelika – kinesko tržište otvara vrata za srpske proizvode
Saradnja Srbije i Kine nastavlja da jača – sve više konkretnih rezultata dolazi iz kineske provincije Hebej. Robna razmena dostigla je oko 98 miliona dolara, a nova prilika za srpsku privredu vidi se u tržištu od čak 100 miliona ljudi. S okruglog stola iz Šiđadžunga stižu poruke o daljem širenju saradnje.
Ekonomski odnosi ne ostaju samo na papiru – već se potvrđuju kroz konkretnu trgovinu, investicije i industrijsku povezanost koja već daje merljive rezultate u obe zemlje. Uz stabilan rast i sve raznovrsniju strukturu proizvoda, saradnja Srbije i Kine sve više jača upravo u provinciji Hebej.
Hebej – vrata ka tržištu od 100 miliona ljudi
"Hebej je ključna kapija za plasman srpskih proizvoda na sever Kine. Kao deo regiona koji obuhvata Peking i Tjenđin, sa oko 100 miliona stanovnika, nudi ogroman tržišni potencijal. Srpski proizvodi već su prisutni, uz prostor za rast izvoza, dok s druge strane razvijena industrija Hebej donosi kvalitetnu opremu, mašine i tehnološka rešenja na srpsko tržište”, ističe Či Deksin, zamenik direktora trgovine provincije Hebej.
Šta Srbija izvozi u Kinu
Srbija u Hebej najviše izvozi prehrambenu robu, ali i vino. Potencijal postoji i za voće, industriju mleka, dok kineske komapnije u našoj zemlji proizvode čelik, autodelove, grade pruge i puteve, a najavljuju i nove investicije.
"Mi u Kinu izvozimo duže od deset godina. Zadovoljni smo donekle, uvek ima prostora za poboljšanje i smatramo da bi samo jedinstven zajednički nastup srpskih vinarija doprineo dovoljno da se naše vinarije pozicioniraju na kineskom tržištu koje je veoma zahtevno", kaže Mirjana Đurić iz "Fruškogorskih vinograda".
Adrijana Mesarović, potpredsednica Vlade i ministarka privrede ističe da reč o jednom širokom opusu proizvoda. Od srpskih vina, srpskih distilata, srpske rakije, srpskog meda, srpskih konditorskih proizvoda, suve šljive, zamrznutog voća.
"Na nama je, na državi, na Vladi Republike Srbije, da kroz ovakve susrete promovišemo srpske proizvode", poručuje Mesarovićeva.
Čelično prijateljstvo
Najbolji primer "čeličnog prijateljstva" je kompanija "Hbis". Kroz železaru u Smederevu, ovaj kineski gigant ne samo da je očuvao proizvodnju, već je postao jedan od ključnih oslonaca srpske industrije – sa značajnim učešćem u izvozu i hiljadama radnih mesta. Upravo ovakvi projekti, kažu, pokazuju kako strateško partnerstvo dve zemlje dobija konkretan, ekonomski značaj.
Dodatni podsticaj saradnji dao je i Sporazum o slobodnoj trgovini. Postepenim ukidanjem carina na veliki broj proizvoda, srpska roba u Kini zabeležila je snažan rast, sa svega 25 miliona dolara pre nekoliko godina, na gotovo dve milijarde danas.
Коментари