уторак, 05.10.2010, 00:15 -> 20:47
Peti oktobar, deceniju posle
Pre tačno deset godina okončana je vladavina Slobodana Miloševića. Posle višednevnih protesta i štrajkova širom Srbije, zbog nepriznavanja rezultata izbora, centralne demonstracije održane su 5. oktobra 2000. godine u Beogradu, gde se na poziv Demokratske opozicije Srbije okupilo više stotina hiljada ljudi.
Demokratska opozicija Srbije pozvala je građane da se 5. oktobra 2000. godine okupe ispred Savezne skupštine i da se suprotstave izbornoj krađi koju je Savezna izborna komisija sprovela po nalogu Slobodana Miloševića.
DOS je ultimativno zatražio da Slobodan Milošević do četvrtka, 5. oktobra, u 15 časova, prizna izbornu volju građana izraženu na saveznim, predsedničkim i lokalnim izborima održanim 24. septembra 2000.
Takođe je zahtevano i da generalni direktor, glavni urednik i uređivački kolegijum Radio-televizije Srbije podnesu ostavke, a da RTS promeni uređivačku politiku i omogući objektivno informisanje o zbivanjima u Srbiji.
Predsednik Savezne izborne komisije Borivoje Vukičević obavestio je predsednike izbornih komisija izbornih jedinica da su "privedene kraju pripremne radnje" za drugi krug predsedničkih izbora, 8. oktobra.
Vojislav Koštunica, predsednički kandidat DOS-a, zatražio je od Slobodana Miloševića da prizna poraz u prvom krugu predsedničkih izbora i ukazao na opasnost izbijanja otvorenih sukoba u Srbiji.
Pristalice DOS-a dolazile su u Beograd od ranog jutra, organizovano iz cele Srbije, a predvodili su ih lideri DOS-a. Oko 15 časova građani okupljeni na mitingu ispred Skupštine SRJ pokušali su da uđu u zgradu Skupštine.
Velika grupa ljudi je oko 15.35 kroz prozor ušla u jugoslovenski parlament. Policija je uspela da velikom količinom suzavca rastera znatan broj ljudi sa platoa ispred Skupštine SRJ.
Više desetina građana ušlo je oko 16 časova ponovo u Saveznu skupštinu, dok su se policajci koji su do tada čuvali zgradu povukli. Iz desnog krila Skupštine vijorio se gust, crni dim, a gotovo sva stakla na zgradi su polupana. Demonstranti su demolirali nekoliko policijskih vozila u Kosovskoj ulici iza jugoslovenkog parlamenta.
Tokom sukoba policije i demonstranata čula se i pucnjava iz vatrenog oružja. Komandir beogradske policije oko 17 časova zatražio je razgovor sa predstavnicima DOS-a. Oko 18 časova pripadnici policijske stanice u ulici Majke Jevrosime položili su oružje i priključili se demonstrantima.
Policija je bacila suzavac i u blizini zgrade Radio-televizije Srbije, dok je bager krenuo da se probije do ulaza. Zgrada RTS-a u Takovskoj ulici je potom zapaljena, a redovni program RTS-a je prestao da se emituje posle 17 sati.
Novoizabrani predsednik SRJ Vojislav Koštunica obratio se predveče građanima sa terase Skupštine grada Beograda, a potom i preko RTS-a.
U toku večeri održana je i konstitutivna sednica novog sastava Skupštine grada Beograda. Stotine hiljada ljudi je tokom cele noći bilo u centru Beograda, slaveći pobedu, ali i strepeći od moguće intervencije vojske i drugih bezbednosnih formacija bivšeg režima.
Demokratska opozicija Srbije je formirala krizni štab za ključne funkcije u zemlji u koordinaciji sa novim predsednikom, a predstavnici DOS-a razgovarali su tokom noći sa čelnicima državne i javne bezbednosti.
Ispred Skupštine grada jutro je dočekao veliki broj ljudi.
U demonstracijama je poginula aktivistkinja DSS-a Jasmina Jovanović iz Miloševca kod Velike Plane, koja je pala pod točkove kamiona.
Momčilo Stakić iz Krupnja preminuo je od posledica srčanog udara. Povređeno je 65 ljudi.
Spomen obeležje sa likom Jasmine Jovanović otkriveno je 5. oktobra 2002. godine u parku između ulica Kneza Miloša, Sarajevske i Mostarske petlje, nedaleko od mesta gde je poginula.
Slobodan Milošević je u aprilu 2001. uhapšen zbog finansijskih malverzacija, a dva meseca kasnije je izručen Haškom tribunalu gde mu je suđeno za genocid u Bosni i Hercegovini, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti u Hrvatskoj i na Kosovu.
Umro je 11. marta 2006. godine od infarkta, u svojoj ćeliji u pritvoru Haškog tribunala.
Očekivanja od 5. oktobra
Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica izjavio je da je vodeća ideja petooktobarskih promena bila uspostavljanje demokratije i sloboda u Srbiji, a da tema nije bila Evropska unija.
Koštunica smatra da je DOS morao da prestane da postoji onog trenutka kada je ostvaren cilj zbog koga je nastao.
Portparol Demokratske stranke Jelena Trivan izjavila je da se u Srbiji mnogo toga promenilo na bolje posle 5. oktobra i da je Srbija sada normalna evropska država. Činjenica da niko od nas danas ne bi mogao da izdrži jedan dan u devedesetim, govori o tome da se sve promenilo, rekla je Trivan.
Deset godina posle, poslanica LDP-a Vesna Pešić smatra da je DOS kao glavni politički akter bio sposoban da sruši Slobodana Miloševića, ali da nije imao kapacitet da izgradi novi sistem zbog unutrašnjih razlika.
Šef poslaničke grupe SPS-JS Branko Ružić izjavio je da je 5. oktobar istorijski datum, o kome će naučnici sa istorijske distance dati sud, a da su mnoga očekivanja građana izneverena. SPS je platio političku cenu za ono što je činio u godinama koje su prethodile 5. oktobru, rekao je Ružić.
Istovremeno, lider SNS-a Tomislav Nikolić kaže da će istorijska distanca petooktobarskih promena biti moguća kada se u Srbiji bar nekoliko puta promeni vlast, a da su i danas zemlji potrebne promene možda na isti način kao što je do njih došlo 2000. godine.
"Da su mediji slobodni kao u vreme Slobodana Miloševića danas bi celokupna srpska javnost bila obaveštena da su promene ponovo potrebne pa čak možda i na isti način kao što je do njih došlo 5. oktobra 2000. godine", naveo je Nikolić.
Iako nije bio učesnik petoktobarskih promena, predsednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma kaže da za neispunjena obećanja treba pitati one koji su tada obećavali bolji život.
Lideri DOS-a koji danas nisu na vlasti ocenili su da je u Srbiji za deset godina moglo da bude urađeno mnogo više i da obećanja građanima nisu ispunjena.
Nebojša Čović, koji je iz SPS-a prešao u opoziciju početkom 1997. godine, smatra da je za poslednjih 10 godina "ipak nešto urađeno" ali ne i ono što je tada obećano građanima, i istakao da "ne vidi nijedan svoj propust".
Jedan od vođa Otpora Ivan Marović ocenio je da je najvažnija tekovina 5. oktobra to što vlast u poslednjih deset godina nijednom nije pokušala da pokrade izbore, a da ostalim rezultatima nije zadovoljan, ocenivši da je izgubljena velika energija oslobođena 5. oktobra.
Dragan Milovanović, sindikalni vođa koji je karijeru započeo kao majstor u fabrici traktora IMT i dospeo do funkcije ministra rada u Vladi Zorana Đinđića, izjavio je da su, deset godina posle promena, na vlasti "drugoligaši" za koje se ni ne zna gde su bili 5. oktobra.
Miodrag Isakov, bivši lider DOS-a koji je bio i ambasador Srbije u Izraelu, ocenio je da ima pomaka u poređenju sa periodom vladavine Slobodana Miloševića, ali da su ti pomaci isuviše mali i da je zbog toga razočaran.
Jedan od bivših lidera DOS-a Jožef Kasa rekao je da ima pomaka nabolje, ali da je to "daleko" od onoga čemu se nadao.
Dušan Mihajlović, koji je karijeru počeo kao službenik DB, a posle 5. oktobra bio izabran za ministra unutrašnjih poslova, rekao je da su učesnici petooktobarskih promena iz mnogo razloga pali na istorijskom ispitu promene sistema, time što su urušili sami vlast i izigrali poverenje građana.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 45
Пошаљи коментар