Kakve veze imaju Boro i Ramiz sa Severnom Makedonijom – antifašistička tradicija u vojskama bivše Jugoslavije
Pre tačno 80 godina, u mestu Odžaku u Bosni i Hercegovini, Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije posle dugotrajne opsade porazila oružanu ustašku formaciju. To je bila praktično i poslednja bitka protiv neprijatelja u Drugom svetskom ratu na teritoriji Jugoslavije, iako je rat formalno bio završen. Danas sve vojske država nastalih raspadom bivše Jugoslavije formalno neguju antifašističke tradicije, ali je praksa iznenađujuće različita. Nazivi kasarni, vojni praznici i učešće na državnim manifestacijama polaganja venaca - to su kriterijumi koji simbolički i faktički govore o odnosu vojske prema sopstvenoj istoriji. Kako to izgleda po državama bivše SFRJ?
Slovenija - komandant Stane i drug Vojko
U najsevernijoj države bivše Jugoslavije i vojska i država neguju antifašističku tradiciju. Slovenačka vojska redovno učestvuje i u obeležavanjima 9. maja širom zemlje.
Počasne jedinice u svečanim ili maskirnim uniformama stoje pored spomen obeležja partizanskog pokreta, odnosno Osvobodilne fronte.
Vojska oda počast pored biste narodnog heroja Jugoslavije, Franca Rozmana Staneta, koji je poginuo krajem 1945. i bio poznat kao "Komandant Stane".
Na zvaničnom sajtu slovenačke vojske može se videti da od 19 kasarni dve nose ime narodnih heroja Slovenije i Jugoslavije. Kasarna u Celju zove se Franc Rozman Stane. U mestu Vipava kasarna nosi ime Janko Premrl Vojko.
Hrvatska - Tuđman, Bobetko i Tus
Za razliku od Slovenije, Oružane snage Republike Hrvatske skromno neguju antifašističku tradiciju. Tako kažu zvanični izvori. Na portalu Oružanih snaga Republike Hrvatske nema vesti da je vojska učestvovala u odavanju počasti u periodu oko 9. maja.
Međutim, treba reći da na istom portalu u biografijama prva dva načelnika Generalštaba (Združenog Stožera HV) , Antona Tusa i Janka Bobetka, jasno stoji da su oni učesnici Narodnooslobodilačkog rata.
Vojnih uniformi nije bilo na Svečanoj akademiji koja je održana u Zagrebu povodom 80 godina od pobede nad fašizmom, iako je bio prisutan predsednik Zoran Milanović. Takođe, predsednik Milanović je ove godine zvanično primio antifašistička udruženja, ali ni tada nije bilo prisutnih uniformi.
Počasna vojna jedinica bila je postrojena u spomen kompleksu logora Jasenovac, gde su počast stradalima na dan proboja odavali preživeli borci i logoraši, a događaj su predvodili najviši državni zvaničnici. Inače, iz Hrvatske potiču 282 narodne heroja Jugoslavije iz Drugog svetskog rata.
Ipak, treba reći da vojna akademija u Zagrebu nosi ime "Doktor Franjo Tuđman". Iako ga Srbija s pravom ne pamti po dobru, Tuđman je bio odlikovani partizanski borac, istoričar antifašističke borbe i borio se protiv fašista i ustaša od 1941. do 1945. godine.
BiH - Zdravko Čelar i Mika Bosnić
Situacija je nešto bolja kod Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Počasne jedinice učestvuju na glavnim manifestacijama polaganja venaca i obeležavanja važnih datuma kao što je dan pobede 9. maj.
Tri kasarne u Republici Srpskoj, nose ime narodnih heroja. Kasarna Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Derventi zove se "Zdravko Čelar", u Prijedoru "Žarko Zgonjanin" i na vojnom poligonu Manjača "Mika Bosnić".
Crna Gora - Sava Kovačević i 13. jul
Vojska Crne Gore se može pohvaliti antifašističkom tradicijom. Dan antifašističkog ustanka, 13. jul, Crna Gora slavi i kao Dan državnosti, a po ovom događaju nosi ime kasarna u Nikšiću.
Kasarne koje nose imena po narodnim herojima Jugoslavije su "Vladimir Knežević Volođa" u Pljevljima, u Danilovgradu "Milovan Šaranović" i u Baru "Pero Ćetković". Takođe, u kasarni u Podgorici postoji spomen soba 5. proleterske udarne crnogorske narodnooslobodilačke brigade, koju je predvodio čuveni partizanski komandant Sava Kovačević.
Pripadnici vojske na obuci imaju predavanje iz istorije, gde se posebna pažnja posvećuje antifašizmu. Inače, Crna Gora, u odnosu na broj stanovnika, ima ubedljivo najviše narodnih heroja Jugoslavije, čak 247 od ukupno oko 1.200.
Vojska Srbije - narodni heroji i Misija Halijard
Vojska Srbije se, poput svojih kolega iz Crne Gore, može pohvaliti svojom antifašističkom tradicijom. Povodom Dana pobede organizuje se svečana akademija na najvišem državnom nivou, a 2019. godine izvedena je i vojna parada.
Na paradi i drugim svečanostima kadeti Vojne akademije marširaju i sa zastavama srpskih brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Srpski vojnici učestvuju na manifestacijama polaganja venaca u svim gradovima gde postoje vojni garnizoni, najčešće povodom Dana oslobođenja od fašizma i drugih važnih datuma.
U spomen-sobama jedinica Vojske Srbije zastupljene su postavke vezane za partizane, srpske brigade i antifašističku borbu.
Najupečatljiviji podatak kada govorimo o antifašističkoj tradiciji Vojske Srbije jesu imena kasarni i vojnih objekata koje se zovu po narodnim herojima. Spisak je opširan i objavljen u Službenom vojnom listu 13. aprila 2024. u listi vojnih objekata Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.
Kasarne koje nose ime po Narodnim herojima Jugoslavije su "Ivan Stefanović Srba" u Požarevcu, "Narodni heroj Milan Blagojević" u Kragujevcu, zatim Vojni objekat "Olga Jovičić Rita u Kraljevu", i kasarne "Petar Leković" i "Narodni heroj Vlade Radovanović" u Požegi.
Tu su dalje kasarne "Rifat Burđević Tršo" u Novom Pazaru, "Mija Stanimirović" u Nišu, "Ratko Pavlović Ćićko" u Prokuplju i "Miodrag Novaković Đuđa" u Ćupriji, kao i vojni objekat "Viktor Bubanj" u Beogradu.
Tehnički remontni zavod u Kragujevcu nosi ime "Narodni heroj Đurađ Dimitrijević Đura", a u Batajnici postoji Vazduhoplovni remontni zavod "Moma Stanojlović".
Kada govorimo o vojnim praznicima, treba reći da su znak sećanja na formiranje 1. padobranskog bataljona Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, 14. oktobar, obeležava kao Dan vojnih padobranaca i 63. padobranske brigade. Tog dana 63. padobranska slavi i svoju krsnu slavu - Pokrov Prosvete Bogorodice.
Takođe, Finansijska služba Vojske Srbije praznuje 8. novembar, kada je 1944. godine, u vreme rata, formirano Finansijsko odeljenje Povereništva Narodne odbrane.
Zanimljivo je da, iako je država još 2005. godine izjednačila partizane i četnike koji su se borili protiv Nemaca, Vojska Srbije gotovo da uopšte ne čuva sećanje na Jugoslovensku vojsku u otadžbini i Dražu Mihajlovića.
Od pre nekoliko godina, vojska učestvuje u obeležavanju godišnjice Misije Halijard, odnosno akcije spašavanja savezničkih pilota koju su organizovali četnici i Zapadni saveznici. Takođe, Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije zvanično su pomogli snimanje filma "Heroji Halijarda" i serije "Vazdušni most" koja govori o ovoj akciji. Država je finansirala izgradnju Spomen obeležja u Pranjanima.
Takođe, Dan oklopnih jedinica Vojske Srbije je 30. oktobar, kada su se 1941. godine u Kraljevu, partizani i četnici zajedno tenkovima borili protiv Nemaca. I kao rezultat svega, novi predsednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Srbije je general u penziji Ljubiša Diković, bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije.
Severna Makedonija - Boro Menkov i Strašo Pinđur
Armija Republike Severne Makedonije neguje antifašističku tradiciju, vojska učestvuje u manifestacijama polaganja venaca na događajima koji su povezani sa antifašizmom, kao što su 9. maj i Dan ustanka u Drugom svetskom ratu 11. oktobar.
Većina kasarni Severnomakedonske vojske nosi ime po narodnim herojima Jugoslavije. A to su "Alekso Damnijevski Bajman" u Velesu, "Boro Menkov" u Kumanovu, "Kuzman Josifovski Pitu" u Tetovu, Mirče Acev" u Prilepu, "Čede Filipovski Dame" u Kičevu i "Strašo Pinđur" na aerodromu Petrovec kod Skoplja.
Vojna Akademija nosi ime "Generala Mihajlo Apostolski", koji je bio čuveni partizanski borac i kasnije visoki oficir Jugoslovenske narodne armije i istoričar.
Prvi, drugi i treći pešadijski bataljon, zatim Inženjerijski i bataljoni veze, servisne podrške i vazdušnog osmatranja i javljanja Armije Republike Severne Makedonije za svoje praznike imaju datume formiranja partizanskih jedinica sličnog ranga tokom Narodnooslobodilačkog rata.
Zanimljivo je i da Bataljon za počasti obeležava kao svoj praznik 11. novembar u znak sećanja na formiranje 1. udarne kosovsko-makedonske brigade. Ova jedinica imala je bataljon Mirče Acev, Kičevski bataljon, prvi kosovski bataljon Ramiz Sadiku i drugi kosovski bataljon Boro Vukmirović. To su čuveni Boro i Ramiz.
Primer Severne Makedonije, ali i brojni slični primeri pokazuju koliko je antifašistička borba pobedničke strane odnosno Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije bila zajednička i rezultirala je stvaranjem zajedničke socijalističke federativne države.
Raspad države rasparčao je i sećanje na zajedničku borbu, ali nije uništio negovanje antifašističke tradicije. Bar je tako u većini vojske država nastalih iz bivše SFRJ.
Коментари