петак, 26.06.2015, 23:00 -> 23:34
Formula dobrog lidera
Kada pomislimo na lidera, obično nam se u glavi javi slika šarmantne, komunikativne i samouverene osobe koja dominira poslovnom scenom. Međutim, praksa u mnogim slučajevima to demantuje, naročito danas kada je znanje najveći kapital. To potvrđuje i slučaj kompjuterskog genija, milijardera Bila Gejtsa i osnivača “Majkrosofta”.
Ranije nije bilo neobično da se u poslovnim krugovima čuje komentar da neko nije za rukovodioca jer je tih, skroman i povučen. Danas, psihijatri tvrde da su to njihove mane, ali i prednosti. Introverni lider sluša svoje sagovornike, ne mora uvek da bude u centru svakog razgovora, oslanja se na znanje, a ne na šarm.
"Što se tiče introvertnog, on će sigurno biti bolji šef u smislu da razume radnika i da će da nagradi nekog bolje jer se više potrudio, ali to sve zavisi od slučaja do slučaja. Oni imaju svoj unutrašnji svet, visoko su kritični i imaju visoku svest o bilo čemu", objašnjava psihijatar Anđelka Kolarević.
Oni koji su godinama u biznisu tvrde da svaka firma mora da ima i jednog i drugog lidera. Jer kada je kompanija u krizi, potrebna je smirenost, hladna glava, ali i brzo rešenje.
"Introvertne osobe počinjemo da cenimo više nego ranije ,a integrisani mendžment u okviru samih kompanija omoguća takvim ljudima da svoje ideje dovedu do kraja. Komercijalizuju, pokažu svetu koliko znače i na kraju zarade profit. Introvertni menadžeri dobijaju na svojoj vrednosti sve više i više, ali okruženje mora da bude takvo da nadomesti njihove nedostatke, pre svega mislim na komunikaciju i razumevanje kolega ili samih kompanija", kaže generalni direktor "Orion telekoma" Slobodan Đinović.
Izvršna direktorka Srpske asocijacije menadžera Jelena Bulatović ističe da je podela na ekstrovertne i introvertne kod nas retka.
"To je više neka praksa iz inostranstva. Mislim da je više neka kombinacija sjajnih ekstrovertnih menadžera sa divnim introvernim liderima najbolje za svaku kompaniju, jer kombinacijom njihovih ponašanja i njihovih stilova upravljanja dovešće do toga da kompanija napreduje", smatra Bulatovićeva.
Nije retkost ni da posao nekoga promeni i da od zatvorene dobijemo otvorenu i pričljivu osobu.
"Nisu baš ljudi tako strogo ekstrovertni i introvertni, to su baš retki ljudi. Imamo najčešće ambiverte, a to su ljudi koji mogu da budu i jedno i drugo", kaže psihijatar Anđelka Kolarević.
Slobodan Đinović ističe da je velika veština komunicirati sa introvertnim ljudima i izvući ono najbolje iz njih.
"Ukoliko možete te veštine da nadogradite kod njih samih, onda praktično omogućavate daleko velike mogućnosti i svoje kompanije, u smislu brzine realizacije određenih ideja. Ekstrovertni su ti koji omogućavaju sprovođenje ideje ili je makar naša percepcija bila takva. U današnjem sistemu menadžmenta koji se unapređuje, svakako ideja je da se introvertni ljude stave u prvi plan i da im se omogući sprovođenje daleko efikasnije nego što je bilo ranije", kaže Đinović.
Sa tvrdnjom američkih stručnjaka da će ekstrovertni lideri otići u prošlost ne slažu se naši stručnjaci.
"Ja sam ektsrovertna osoba i bilo bi mi žao da takve osobe odu u prošlost. Mislim da ne bi trebalo tako da gledamo, već ko je dobar lider i ko je dobar menadžer i da na osnovu toga ljude postavljamo na prave pozicije", kaže Jelena Bulatović.
Možda je najbolji primer da ne postoji oštra granica između ekstrovertnih i introvertnih lidera Stiv Džobs. Na prvi pogled bio je inovator, ekspert za marketing, jedan od najvećih vizionara IT industrije, sjajan govornik. Na drugi pogled, bio je čovek koji je stavljao timski rad na prvo mestu. On je govorio da "Jedna osoba ne može da ostvari velika dela, već timovi".
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар