Читај ми!

Uticaj medija na ratne zločine

Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao da je važno da se u potpunosti istraži pitanje podsticanja i pozivanja na izvršenje ratnih zločina putem medija. Sloboda izražavanja ne sme i ne može da bude apsolutna onda kada mediji svesno i ciljano koriste govor mržnje, naveo Vukčević.

Važno je da se u potpunosti istraži pitanje podsticanja i pozivanja na izvršenje ratnih zločina putem medija, rekao tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević u Beogradu.

Na predstavljanju studije "Reči i nedela", Vukčević je rekao da je medijska propaganda bila uvod u rat u SFRJ, ali da nijedan urednik, direktor medija i novinar nije krivično odgovorao za doprinos tragediji i ratu.

"Upravo ubojita snaga koju mediji imaju, a posebno kada se zloupotrebljavaju, ukazuje na važnost krivičnog gonjenja osoba koje su u tome učestvovale", rekao je Vukčević.

Tužilac za ratne zločine je dodao da sloboda izražavanja ne sme i ne može da bude apsolutna onda kada mediji svesno i ciljano koriste govor mržnje.

"Ona ne može da bude apsolutna kako ne bi ostale nekažnjene upravo one osobe koje su svojom retorikom vodile do masovnih zločina, patnji i razaranja", rekao je Vukčević.

Direktor Beogradskog centra za ljudska prava Vojin Dimitrijević rekao je da pošto Srbija zvanično devedesetih godina nije bila u ratu, novinari ne mogu da se pravdaju da je ratno huškanje u kojem su učestvovali bilo delo ratne propagande.

Dimitrijević je objasnio da je tadašnji Krivični zakon sadržao odredbe o kažnjivosti pozivanja na izvršenje krivičnog dela, koje je "samo po sebi krivično delo", bez obzira da li se neko tom pozivu odazvao i da li se to može dokazati.

"Bez obzira na to da li ima mesta krivičnom gonjenju, treba insistirati da se shvati etička i moralna odgovornost onih koji su to radili", rekao je Dimitrijević.

Urednik Radija Slobodna Evropa Omer Karabeg je ocenio da je propuštena prilika da se kazne novinari koji su učestvovali u širenju mržnje i ratne propagande, i da im je, posle političkih promena oktobra 2000. godine, trebalo zabraniti da se bave novinarstvom.

Karabeg je dodao da je rano govoriti da li je samo pozivanje na ratni zločin moguće dokazati i podsetio je da je 1.500 novinara i urednika Radio-televizije Beograd izgubilo posao jer nisu bili spremni da učestvuju u ratnoj propagandi.

"Oni koji su ostali, i oni novi koji su došli, svesno su se stavili u službu ratne propagande. To je bio njihov izbor i za to treba da budu kažnjeni", rekao je Karabeg.

Tužilaštvo za ratne zločine je u Centru "Sava" predstavilo studiju "Reči i nedela - pozivanje ili podsticanje na ratni zločin u medijima u Srbiji 1991-1992. godine", koja je nastala u okviru projekta "Pravda i ratni zločini".

Knjiga je nastala u proteklih godinu i po, na osnovu analize arhive lista "Politika" i Radio-televizije Srbije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 09. јун 2026.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом