ARHIV.doc

Zdravko Šotra, reditelj i scenarista, rođen je 14. februara 1933. u Stocu. Diplomirao režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. u klasi profesora Vjekoslava Afrića. Na Televiziji Beograd bio je zaposlen od njenog osnivanja1958. do 2001. Potpisao je preko 120 televizijskih i filmskih ostvarenja velike gledanosti kako na televiziji tako i u bioskopima. U antologiju ovdašnje kinematografije ušla su ostvarenja "Osvajanje slobode", "Šesta brzina", "Idemo dalje", "Igmanski marš", "Gospođa ministarka", "Braća po materi", "Lajanje na zvezde", "Zona Zamfirova", "Pljačka Trećeg rajha", "Ivkova slava", "Šešir profesora Koste Vujića", "Santa Maria dela Salute"... Takođe se iskazao i kao autor u dokumetnarnom žanru emisijama: "Plutonovo carstvo u Homolju", "Svi zajedno", "Povratak pesnika", "Gde cveta limun žut"... Šotrine serije "Gorski car", "Maksim našeg doba", "Rođaci", "Glumac je glumac", "Više od igre", "Priče iz radionice", "Samci", "Volim i ja nerandže, no trpim", "Ranjeni orao", "Greh njene majke", "Nepobedivo srce"..., ubrajaju se u naše najgledanije programe. Serijal "Obraz uz obraz", šou program sa Milenom Dravić i Draganom Nikolićem, emitovan u periodu od 1972. do 1974. godine, i dan danas je popularan širom Jugoslavije. U toku karijere Zdravko Šotra nagrađen je domaćim i svetskim priznanjima - nagrade na Pulskom festivalu, nekoliko Zlatnih i Srebrnih mimoza u Herceg Novom, Zlatni vitez u Moskvi, Nagrada na festivalu u Pragu, Oktobarska nagrada grada Beograd, Gran pri u Portorožu, Zlatna harfa u Dablinu, Zlatna ruža Montrea za ostvarenje "Roman sa kontrabasom" 1972. Poslednji uspeh ostvario je 2021. istorijskom dramskom serijom, "Aleksandar od Jugoslavije" koju potpisuje i kao scenarista. Praznog hoda gotovo da nema. Nedavno je izašla druga Šotrina knjiga "Mojih 500 glumaca", u saradnji Službenog glasnika i RTS Izdavaštva. Ova knjiga posvećena je "njegovim" glumcima sa kojima je tokom života sarađivao.

Šotra, od početka... i dalje - Tokom dvadeset godina emitovanja "Trezora" čest gost bio je i reditelj Zdravko Šotra, kao jedan od pionira Televizije Beograd, čija su sećanja na 23. avgust 1958. za istoričare televizije od neprocenjive važnosti. Današnji "TV Prozor" sačinjen je od tri takva gostovanja u kojima govori o svojima počecima i radu na televiziji, obogaćen insertima iz bogatog rediteljskog opusa.

- Učesnik Zdravko Šotra

- Grafička obrada Milena Marković, montažer Ivana Jovanović, urednici Marijana Cvetković, Milena Jekić Šotra

- Snimano 2005-2023, premijerno emitovano 18.02.2023; Redakcija za istoriografiju

Mostarske kiše, Pesničke vedrine - "Ima emisija čije se prisustvo na malom ekranu ne uklapa u dilemu: premijera ili repriza. Otprilike kao kad bi se postavilo pitanje može li se klasično muzičko delo, na primer Šubertova "nedovršena" simfonija – reprizirati! Tako je i sa čudesnom pesničkom vizijom Mostarske kiše, koju je po stihovima Pere Zupca režirao Zdravko Šotra, dok je pesnikove reči, uz pratnju muzike Zorana Simjanovića, govorio Dragan Nikolić. Ne bi se moglo reći da na televiziji uopšte nema dovoljno emisija o poeziji; pre se postavlja pitanje koliko ih ima uspelih. Za Šotrinu ekipu mora se reći da je u svom poslu više nego uspela. Lepotu i čistotu ove emisije, svu podređenu pesničkoj reči, čini iznad svega – jednostavnost. Uzdržanost u svim izrazima, (u likovnom uobličenju, u diskretnoj muzičkoj pratnji, u odmerenom i usklađenom ritmu sveopšteg kretanja gradom) kojom dominira izuzetno, retko za naše glumačke prilike, pogođena prirodna, neusiljena, a topla, prisna i misaona govorna intonacija Dragana Nikolića, odlika je ove, s razlogom ponovljene emisije. ("Politika ekspres", 19.02.1980.)

- Stihove kazuje Dragan Nikolić

- Pisac Pero Zubac, kompozitor Zoran Simjanović, snimatelj Nikola Đonović, asistent snimatelja Rade Joanović, snimatelj zvuka Miodrag Jevtić, asistent Miljan Đukić, organizator Olga Petkov, sekretarica režije Dragica Marković, montažer Milica Polićević, reditelj Zdravko Šotra

- Premijerno emitovano 29.12.1979, Redakcija umetničkog programa, urednik Milovan Vitezović