понедељак, 01.04.2024, 18:55 -> 17:55
štampajSrbija na vezi
Upravo se ovih dana pred sudom javnosti pojavilo reprezentativno dvojezično izdanje, na srpskom i engleskom jeziku, naučne studije „Slike monahinje Marije: Sveti novomočenici jasenovački u svetlosti Vaskrsenja“, u izdanju Muzeja žrtava genocida u Beogradu, a pod autorstvom Jelene Erdeljan, knjige koja na jedan nov i originalan način opisuje i svedoči o patnjama i stadanju zatočenika, pre svega Srba, Jevreja i Roma, u jednom od najvećih logora smrti u Evropi porobljenoj od nacističke Nemačke u vreme Drugog svetskog rata.
To je svakako i povod da je gošća u studiju upravo autorka pomenute monografije “Slike monahinje Marije – Sveti novomučenici jasenovački u svetlosti Vaskrsenja“ profesor dr Jelena Erdeljan, poznata istoričarka umetnosti i redovna profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koja će osim predstavljanja sadržaja knjige i njenog značaja, upoznati nas i sa samom monahinjom Marijom, ko je ta žena, kako je stvarala i u kojim uslovima, kakav je njen monaški život, koji joj je bio motiv da na ovaj svoj poseban način predstavi to jasenovačko mesto stradanja i patnje, ali i sećanja.
O stradanjima Srba u logoru Jasenovac ali i uopšte o njihovom stradanju u vreme Drugog svetskog rata na području cele ustaške tzv. Nezavisne Države Hrvatske godinama se, a moglo bi se reći i decenijama, bavio i još uvek bavi istoričar akademik Vasilije Krestić. U razgovoru sa novinarom Vladanom Rakićem akademik Krestić pojašnjava i koji su sve ideološki i politički uzroci i posledice jasenovačkog ustaškog genocida, koji još uvek tema sporenja između Srba i Hrvata.
Iz emisije izdvajamo još dve priče a obe su nam poslale kolege iz javnog servisa Republike Srpske. Prva priča se odnosi na težak život Srba povratnika u federalnom delu BiH, pre svega na području Kantona 10, gde su Srbi uskraćeni od kantonalnih i federalnih vlasti u pomoći za obnovu svojih imanja kao i infrastrukture. Druga priča dolazi sa samog juga Republike Srpske, u blizini Trebinja, ali koja daje jedan pozitivan primer da se ljudi vraćaju iz gradova u opustela sela, ulažu u njihovu obnovu i tako pokazuju koje su prednsti života u tim malim mestima.
Pesmom „Pod zlatnim suncem Srbije“, koju je napisala i izvela nedavno preminula srpska umetnica, jedna od najvećih i najpoznatijih muzičkih zvezda sa područja bivše SFRJ -Slađana Milošević, podsetićemo se na širinu i snagu njenog umetničkog opusa.
Urednik Nada Vukelić
Treditelj Ernestina Gligorijević
Коментари