петак, 03.11.2023, 22:30 -> 10:01
štampajDekodiranje nauke - Anksiozni poremećaji
Savremeni način života sa sobom nosi užurbanost, brigu i stres. Premalo je vremena za razbibrigu i opuštanje. Usled toga u našem organizmu dolazi do neravnoteže, koja se najčešće prvo javlja kao blaži psihički poremećaj, a kasnije u zavisnosti od dužine i inteziteta disbalansa, kao teži psihički, ali i somatski poremećaj. Oni mogu ozbiljno narušiti život osobe, a često ostaju nedovoljno prepoznati i lečeni.
Anksiozni poremećaji su drugačiji od normalne zabrinutosti i anksioznosti. Oni su grupa smetnji, koje vas onemogućavaju da se borite sa životnim, svakodnevnim teškoćama i problemima, a mogu se razviti u ozbiljne zdravstvene probleme. Anksiozni poremećaji mogu dovesti do toga da ljudi pokušaju da izbegnu situacije, koje izazivaju ili pogoršavaju njihove simptome. To može uticati na učinak na poslu, školski rad i lične odnose, s obzirom da se manifestuje izbegavanjem raznih socijalnih druženja, putovanja do svakodnevnih situacija i životnih potreba. Ono šro sada spada prema staroj i novoj klasifikaciji u anksiozne poremećaje su fobije, panični poremećaj i generalizovani anksiozni poremećaj koji se definiše hroničnom brigom.
Anksiozni poremećaji su ometajući za osobu i onemogućavaju joj da normalno funkcioniše u svojoj sredini i obavlja svakodnevne obaveze. Ono što je važno, jeste da se uz odgovarajući tretman ovi poremećaji mogu prevazići, a kao i za sve vrste problema važno je da osoba što pre identifikuje, šta joj se dešava i aktivira se kako bi rešila problem. O anksioznim poremećajima u emisiji nam govori dr Sanja Marjanović, psiholog.
Urednica emisije: Aleksandra Daničić
Novinarka: Dragana Daničić
Коментари