Kulturna baština Srbije: Đurđevdan

U okviru serije Kulturna baština Srbije značajan ciklus pripada našem nematerijalnom nasleđu. Poznato je da je srpska slava, kao jedinstven primer nematerijalnog nasleđa u svetu, upisana na Uneskovu listu čovečanstva u kategoriji nematerijalne baštine.

Културна баштина Србије: Ђурђевдан Културна баштина Србије: Ђурђевдан

Đurđevdan je drugi naš element koji je kandidat za zaštitu na Uneskovoj listi. Kandidaturu ove, inače jedne od četiri najrasprostranjenije slave kod Srba, pored naše zemlje, potpisale su i Rumunija, Moldavija, Bugarska, Turska, s obzirom na to da se ovaj praznik uz bogate etnografske sadržaje slavi u svim zemljama ovog dela Evrope, bez obzira na naciju i versko opredeljenje. Ukratko, za praznovanje Đurđevdana može se reći da ima vidljivi multietnički karakter. Primanjem hrišćanstva kod Srba ovaj praznik je hristijaniziran i vezuje se za Sv. Đorđa, zaštitnika slabih, nemoćnih i onih koji su ugroženi na bilo koji način. Zato i ne čudi što su ga Srbi rado uzimali za zaštitnika svoga doma, odnosno za porodičnu slavu. Đurđevdan se, pod, naravno, drugim nazivima, praznovao još u  prethrišćanskom periodu, jer se ovaj dan oduvek vezivao za početak novog godišnjeg ciklusa, buđenje i obnovu prirode, za ljubav, radost i nove godišnje planove. Kod nas i kod drugih naroda u ovom delu Evrope, Đurđevdan je prepun simbolike kojom se slave ljubav, život i nova nada za svaki napredak. Karakteristično za Đurđevdan je da u njegovom praznovanju ravnopravno učestvuju sve generacije, a posebno značajno mesto zauzimaju mladi i deca. Takođe, nije poznato da je za bilo koji drugi praznik vezano toliko pesama, koje su, opet, poseban vid narodnog stvaralaštva.

Emisija je snimana u selu Goračići, na planini Jelici, kao i u Etnografskom muzeju u Beogradu. Pored autentičnih kadrova praznovanja Đurđevdana, emisija daje mnoga objašnjenja i odgovore zašto baš ovaj praznik sa reprezentativne nacionalne liste nematerijalnog nasleđa zavređuje mesto i na Uneskovoj listi nematerijalne baštine čovečanstva.

 

Autor emisije: Milica Bajić Đogo

Snimatelj: Vasko Vasović

Montažer: Vladimir Radovanović

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом