Читај ми!

Srbija bez finala Pesme Evrovizije – između jake konkurencije i nejasnog mita

Poznati su svi finalisti Pesme Evrovizije. Među njima nema predstavnika Srbije Stefana Zdravkovića Princa, ali ni učesnika iz ostalih bivših jugoslovenskih republika. Zašto je plasman u finale izostao i u čemu je bio problem – u jakoj konkurenciji, u svima nama ili u svemu pomalo.

Србија без финала Песме Евровизије – између јаке конкуренције и нејасног мита Србија без финала Песме Евровизије – између јаке конкуренције и нејасног мита

Dogodilo se i to. Nakon što su se u prvom polufinalu od takmičenja oprostili predstavnici Slovenije i Hrvatske, sinoć su bez plasmana u finale ostali predstavnica Crne Gore i naš Stefan Zdravković Princ.

Ne događa se to prvi put. Sličnu situaciju smo imali i u Malmeu 2013. kada se nijedan predstavnik iz bivše Jugoslavije nije plasirao u finale, s tim što su se tada takmičili i predstavnici Severne Makedonije.

Ipak, ne može se osporiti da je Princ sinoć evrovizijskoj publici prikazao sjajne vokalne sposobnosti, ali je moguće da publika nije u potpunosti razumela nastup koji je bio zasnovan na mitu o Orfeju i Euridiki.

Nekada je, čini se, bolje biti jednostavan. Međutim, možda je bolje imati i višeslojan nastup, kakav je imala, primera radi, Konstrakta pre tri godine.

Njen nastup je bio privlačan čim ga pogledate, a ako se udubite, otkrivate razne slojeve i poruke koje ona šalje.

U čemu smo svi pogrešili

Svakako se ne može osporiti da su i Srbija i naše komšije poslali sjajne vokale, ali nešto je očigledno nedostajalo.

Ovakav plasman trebalo bi da bude poruka svim domaćim i regionalnim autorima. Ukoliko žele da se takmiče na Pesmi Evrovizije, potrebno je da prate trendove na tom takmičenju i da svoja dela tome prilagode, pošto ni u ponudi ovogodišnje Pesme za Evroviziju nije bilo mnogo konkurentnih pesama.

Možda je i prošlo vreme balkanskih balada, a ako se eksperimentiše sa nastupom, taj eksperiment bi morao da bude dobar i jasan publici na prvi pogled, pošto većina gledalaca takmičenje prati samo te večeri kada se emituje na televiziji.

Dakle, neophodna je promena pristupa, ali i da želja za učešćem na Pesmi Evrovizije bude na visokom nivou i da se ne gleda samo kao puka lična promocija.

Ako su pesma i nastup na visokom nivou, na promociji nema ni potrebe raditi. Setimo se Finca Karije koji je bio nadomak pobede.

Šta su drugi ponudili evrovizijskoj publici

Ako posmatramo učesnike Pesme Evrovizije po blokovima, osim "eks-Ju" bloka, svi drugi su našli svoje mesto u finalu.

Prvi put od 2014. godine su sve nordijske zemlje u finalu, pošto su sinoć svoje mesto obezbedile predstavnice Danske i Finske, a drugu godinu zaredom su i sve tri baltičke zemlje u završnici takmičenja.

Sinoć se pokazalo da se ne treba oslanjati na predviđanja kladionica, naročito u polufinalima kada samo publika glasa. Tako je, na primer, predstavnik Australije bio siguran finalista, dok se plasman u finale nije predviđao predstavnici Danske.

Svojim nastupom sinoć se naročito istakao predstavnik Austrije Džej Džej, čiji je glas kontratenor, a sama njegova pojava na sceni u Bazelu je nesvakidašnja.

Zbog toga ne treba da nas iznenađuje što je među favoritima za pobedu.

Nezapaženo nije prošla ni predstavnica Finske, koja je dominirala scenom dok je izvodila pesmu Ich komme i to toliko da su na društvenim mrežama prokomentarisali da sinoć nismo gledali polufinale Pesme Evrovizije već koncert Erike Vikman.

Bez ikakve sumnje, njena završnica na džinovskom mikrofonu bila je sjajan izbor producenata za kraj takmičarskog dela večeri, a biće i značajan deo velikog finala.

U finalu, koje ćemo prvi put posle osam godina gledati rasterećenije jer nema našeg predstavnika, čeka nas spektakl, ali i neizvesna završnica, pošto ima nekoliko jakih kandidata za pobednički trofej.

Direktan prenos pratite sutra od 21 čas na RTS 1, RTS Svet, Radio Beogradu 1 i RTS Planeti, a najzanimljivije detalje večeri čitajte iz časa u čas na Internet portalu RTS-a.

уторак, 20. мај 2025.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом