U tuđini živi 2,5 miliona Srba
"Srpske svečanostio i manifestacije na svih šest kontinenata pokazuju da smo mi Srbi kao narod jedno složno i snažno nacionalno biće", kaže Miodrag Jakšić, predsednik Matice iseljenika i Srba u regionu.
Prva beba rođena u Austriji i u Beču u Novoj 2020. godini bila jedna mala Srpkinja. Time se broj naših ljudi u glavnom gradu srpskog rasejanja Beču uvečao na 191.000.
"Srbi su po broju prvi među etničkim grupama u Beču, najbrojniji pravoslavci u Austriji i sa oko 2500 studenata najmoćnija akademska zajednica na ovdašnjim fakultetima. Kako je januar mesec doseljenika, koji u čitavoj Austriji slave Novu godinu, Božić, a pripremaju se za Svetosavsku akademiju i čuveni Bečki bal, to je u ovo vreme naša zajednica izuzetno aktivna i živa", kaže akademik Savetlana Matić, profesor u austrijskim školama sa decu stranaca.
Po proslavama državnih i verskih praznika u čitavom svetu vidi se da su Srbi u dijaspori aktivni u svih 159 država u tuđini, u kojima žive i rade. Joca Gajeskov, Srbin iz Banata, hroničar srpskog rasejanja na petom kontinentu poslao nam je divnu fotografiju proslave Božića u Sidneju.
Nakon pobede naše teniske reperezntacije u Austriji na svetskom ATP turniru, fotografije Novaka Đokovića i drugova sa srpskom publikom iz Sidneja obilaze i danas svet.
"Svi ovi događaji govore da naš iseljeni narod, poreklom iz tri matične države, Srbije, BiH i Crne Gore, ma koliko hiljada kilometara bio od matice, ne zaboravlja otadžbinu i ume da slavi Srbiju i Srpsku pravoslavnu crekvu. Srpske svečanosti i manifestacije na svih šest kontinenata pokazuju da smo mi Srbi kao narod jedno složno i snažno nacionalno biće", kaže Miodrag Jakšić, predsednik Matice iseljenika i Srba u regionu.
Prema podacima Matice u tuđini danas živi oko 2,5 miliona Srba, koji su zavisno od statusa koji dobijaju u zemljama boravka označeni kao iseljenici, radnici na privremenom radu, nacionalne manjine, etničke grupe i ljudi sa privremenim dozvolama boravka.
Najstarija srpska emigracija je u Rusiji od 15. veka, srednjoj Evropi od 16. veka, u SAD od 1815. godine, a u Australiji od 1863. godine. Srednju generaciju predstavljaju gastarbajteri Zapadne Evrope, gde odlaze od 1968. godine. A najmlađi emigranti su vozači, koji upravo odlaze da upravljaju autobusima i kamionima od Češke preko Slovačke do Slovenije.
U potrazi za poslom i boljim životnim standardom poslednjih decenija našu zemlju je napustilo više od 650.000 ljudi. To je izazvalo značajno povećanja broja članova srpskih zajednica, na primer, u Sloveniji za 15.000, u Slovačkoj na 12.000, a u Mađarskoj za 8.000, Norveškoj za 5000, na Malti za 3000.
"Srpska kolonija u Kini danas ima 40.000 ljudi. To je posledica aktivne poslovne saradnje između naših zemalja, a i velikog angažovanja trenera i sportista iz Srbije, koji je sve više u Kini", rekao je Zoran Bogdanović, poslovni čovek i osnivač prvog Urduženja Srba u Kini.
Navršilo se pola veka od masovnog odlaska naših radnika na rad u Nemačku, Austriju, Švedsku, Francusku, Švajcarsku. U međuvremenu ti gastarbajteri su se penzionisali i vratili svom zavičaju. Umesto njih na rad danas odlaze u tuđinu, manje radnici, a više stručnjaci, lekari, tehničari, IT kardovi, vozači, piloti, doktori nauka, pa i studenti.
"Iseljeni Srbi godišnje šalju svom narodu u matici oko tri milijarde evra deviznih doznaka, ali najveća vrednost naše dijaspore danas je srpska pamet u inostranstvu.
U tuđini je više od 50.000 srpskih profesora, naučnika, akademika. Naši ljudi rade u NASI, u nemačkom Institutu za kosmička istraživanja, u francuskim fabrikama automobila, na ruskim univerzitetitetima, u Švedskoj masonskoj akademiji, u austrijskom parlamentu", nabraja Stane Ribič iz Slovačke, predsednik Udruženja Srba, koji je 22. januara u Bratislavi postavio bistu Nikole Tesle u državnoj radio-televiziji Slovačke.
Decenijama je naše rasejanje u tiđini, radi opstanka bilo okrenuo samo sebi. Dolazak novih generacija, jačanje srpske kolonije stvorilo je uslove da se Srbi u dijaspori predstave svojim domaćinima kao deo njihovog društva, ali i kao značajan politički faktor.
Takvi napori se čine u SAD, Kanadi, Švedskoj, Švajcarskoj, zemljama u regionu, ali i u Nemačkoj i Austriji.
Na tom zadataku posebno je aktivan g. Nebojša Rodić, naš ambasador u Austriji:
"U Austriji je izvršena reorganizacija srpskih organizacija i srpskih kadrova, sa ciljem da sa novim snagama pojačamo aktivnosti predstavljanja srpskog naroda i naše kulture samim Austrijancima. Uspostavljena je direktna saradnja gradonačelnika Beča i Beograda. Naši ljudi pojačaće svoj prisustvo u austrijskim strankama i insitutcijama, kako bismo osnažili naše prisustvo u ovoj zemlji i uticali na poboljšanje našeg statusa u Austriji", rekao je ambasador Nebojša Rodić.
Namera novih generacija srpskih iseljenika je da u tuđini stvore novu, drugu Srbiju, koja će neraskidivo biti vezana sa svojom maticom.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар