Boginja pravde u Drvengradu

U organizaciji Udruženja za međunarodno krivično pravo, krajem juna, na Mokroj Gori, u Drvengradu, održana je međunarodna naučna konferencija o temi Primena međunarodnih standarda o nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva. Ova problematika, kako je istaknuto na skupu, od velikog je značaja, ne samo za ljude u Srbiji nego i za Srbe u dijaspori, posebno za one koji svoja građanska prava ostvaruju u zemlji svog porekla, Srbiji.

Svoj doprinos uspešnosti radu ove Konferencije dali su stručnjaci iz svih bivših jugoslovenskih republika, ali i iz Rusije, Kine, Nemačke i Kazastana.

Učesnici konferencije, u svojim radovima, pošli su od ocene sadržane u izveštaju Saveta Evrope, da je pravosuđe u Srbiji dobro, ali da je pod velikim uticajem uzvršne vlasti. Međunarodni standardi su odlični, ali još nisu stvorene društvene pretpostavke da sudska funkcija postane nezavisna.

Naime, zbog neizgrađenosti pravnog sistema, iako imamo usaglašene zakone sa međunarodnom zajednicom, sudski sporovi u Srbiji traju predugo (prosečno 10 do 12 godina), uprkos činjenici o neophodnosti suđenja u razumnom roku, što je predviđeno i u članu 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Mnogi Srbi su dali značajan doprinos u kreiranju međunarodnog pravnog poretka.

Sudije ne osećaju sigurnost zato što njihova primanja i druge prinadležnosti zavise isključivo od izvršne vlasti, koja na vrlo lucidan način, preko Visokog saveta sudstva utiče na to ko može biti sudija. Oni su svoj uticaj obezbedili i preko obaveznog učešća ministra pravde u ovom sudskom telu. Apsurdno je govoriti o nezavisnosti sudske vlasti, u situaciji kada ni Visoki savet sudstva nije nezavistan i kao takav ne može ni biti garancija nezavisnosti bilo kome.
Uprkos ovakom stanju, mnoge sudije su dosledne etičkim kodeksima profesije, posvećeni struci, pravu i pravdi.

Zahvaljujući okolnosti da postoje sudije koje svoje delovanje baštine na ovim vrednostima Ustavni sud Republike Srbije je gotovo sve sudije koje su bile neopravdano razrešene što navodno nisu bili „dostojni sudijske funkcije" vratio na radna mesta i na najbolji način pokazao da postoje i nezavisne sudije koje se direktno suprostavljaju izvršnoj vlasti.

Iako su temeljne vrednosti sudske nezavisnosti i samostalnosti tužilaštva sadržani u svim evropskim i međunarodnim dokumentima, ocenjeno je da u Republici Srbiji sudije i tužioci nisu spremni da svoja ubeđenja brane pred stručnom i međunarodnom javnošću. Teško je zamisliti nezavisnog sudiju ili samostalnog tužioca koji isključivo sedi u svojoj kancelariji i koji nije spreman da se, na naučnim konferencijama, suoči sa različitim mišljenjima.

Poseban akcenat je bio stavljen na profesionalnu etiku i odgovornost sudija i tužilaca. One se ne ogledaju samo u pravičnom načinu razmišljanja već i u analizi etičkih pitanja. U stranoj literaturi se ukazuje i na etičku dilemu sudije, da li da u pojedinim slučajevima presudi po pravu ili pravičnosti. Svaki pojedinac, učesnik u nekom sudskom postupku, ne mora znati pravo i pravdu, ali po pravilu oseća i zna šta je pravičnost.

O ovim problemima Veće evropskih sudija Saveta Evrope usvojilo je veliku Povelju o sudijama koja proklamuje ove vrednosti, kao obavezne, za sve sudije i primenjuju se na sudije svih evropskih i međunarodnih sudija.

Opšta je ocena bila da tužilačka istraga nije dala željene rezultate i da mnogi tužioci nisu sposobni da samostalno obavljaju poverene im zadatke. Za takvo stanje najodgovornije je Državno veće tužilaštva koje nije uspelo da se nametne kao stručno telo koje vodi računa o tome.

Akademik Vlado Kambovski iz Makedonije istakao je da savremeni čovek, „suočen sa agresijom svih vrsta, žudi za pravnom sigurnošću, za pravdom, za nezavisnim i stabilnim institucijama koje će štititi njegove slobode i prava, da iznad takve konfuzne društvene situacije lebdi opasnost ponovnog oživljavanja autokratskog sistema... (savremene torture, širokih policijskih ovlašćenja, kažnjavanja kao osnovnih ciljeva kaznenog prava)
Prof. dr Juri Djuk iz Rusije istakao je da se broj krivičnih dela, iz godine u godinu, povećava što stavlja i sudske i tužilačke organe pred nove izazove, dok je akademik Aleksandar Korobejev iz Vladivostoka ukazao da je reforma sudske i tužilačke vlasti u Rusiji u velikom zamahu i da očekuje da će ovi organi postati efikasniji i dosledniji u primeni prava.

Prof. dr Sreto Nogo, generalni sekretar Udruženja za međunarodno krivično pravo, istakao je, da je „utopija govoriti o nezavisnosti sudske vlasti sve dok sudska vlast ne bude imala svoj samostalni budžet, za šta se zalažu Ujedinjene nacije i Savet Evrope. Upravo je to pretpostavka i garancija sudske nezavisnosti, koja će biti tako oslobođena od straha da će izvršna vlast, nezadovoljna njihovom odlukom, uskratiti im finansiranje."

Takođe se založio, da bi pod hitno, trebalo doneti odgovarajući pravni akt kojim bi se regulisalo, da deo sredstava prikupljenih od sudske takse ostane sudovima za tehnička i druga usavršavanja, a ne da idu sva u Republički budžet.

Posebno je istakao da je neprihvatljivo da izvršna vlast i sredstva informisanja komentarišu istražni postupak pre nego što je pokrenut sudski postupak ili doneta pravnosnažna sudska presuda.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
23° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво