уторак, 19.09.2023, 22:25 -> 15:24
štampajImaginarna edicija
Edita Bojanovska: Da li je Tolstoj bio kolonijalni zemljoposednik? (2)
U emisiji Imaginarna edicija, od ponedeljka, 18. do četvrtka, 21. septembra, možete pratiti tekst Edite Bojanovske „Da li je Tolstoj bio kolonijalni zemljoposednik? Dileme o privatnom vlasništvu i doseljeničkoj kolonizaciji Baškirskih stepa”. Prevod: Milan Subotić
Edita Bojanovska (Edyta Bojanowska) je profesorka slovenskih jezika i književnosti i šef odeljenja za istoriju Univerziteta Jejl. Pored brojnih studija i članaka, objavila je dve knjige: Nikolaj Gogolj između ruskog i ukrajinskog nacionalizma (2007) i Svet imperija. Rusko putovanje fregate Palada (2018). Područja njenih istraživačkih interesovanja su ruska književnost i intelektualna istorija 19. veka, teorije imperija i nacionalizma, kolonijalne i postkolonijalne studije, istorija globalizacije, putopisna književnost...
Tekst Edite Bojanovske koji emitujemo na našem programu objavljen je u časopisu Slavic Review 2022. godine i za nega je autorka dobila prestižnu godišnju nagradu časopisa Ab Imperio za „najbolju studiju u oblasti nove imperijalne istorije”.
Oslanjajući se na arhivske podatke, Bojanovska u ovom radu osvetljava malo poznate detalje iz biografije Lava Tolstoja koji se tiču piščevog imanja u Baškiriji. Poznat po svojoj kritici imperijalnog osvajanja Kavkaza i kolonijalnog ugnjetavanja, kao i kritici privatne svojine, Tolstoj je bio vlasnik velikog zemljišnog poseda na stepskoj periferiji Ruske imperije. Konstatujući ovu protivrečnost između javne i privatne ličnost velikog pisca, autorka pokušava da otkrije njenu „unutrašnju logiku”. Polazeći od novijih radova o istoriji Ruske imperije, ona iz teorijske perspektive istraživanja karakteristika „doseljeničkog kolonijalizma” tvrdi da Tolstojeva ambivalencija spram teritorijalne ekspanzije imperije proističe iz njegovog uverenja o istorijskoj misiji ruskog seljaštva koja se sastoji u mirnom osvajanju „praznih” teritorija plugom, a ne bajonetom. Uprkos simpatijama prema autohtonom stanovništvu Baškirije, za Tolstoja je činjenica da su oni žrtve kolonijalne pljačke u drugom planu spram isticanja i osude teškog položaja ruskih seljaka-doseljenika koji su žrtve krupnih zemljoposednika i nebrige državne vlasti. Identifikujući u Tolstojevim stavovima tragove „orijentalizma”, autorka zaključuje da je neophodno preispitati problem imperije u Tolstojevom stvaralaštvu na način koji omogućuje da se istovremeno ima na umu i njegova kritika osvajanja Kavkaza i prihvatanje doseljeničkog kolonijalizma.
Tekst čita Aleksandar Božović.
Urednica Olivera Nušić.
Коментари