Читај ми!

Imaginarna edicija

Bruk Holms: Napuštanje Lakera (4/5)

U ovom sedmičnom ciklusu možete slušati tekst „Napuštanje Lakera: Ka novim istorijama tela određenog polom”, autorke Bruk Holms, koji je izvorno objavljen u 9. broju časopisa EuGeStA 2019. godine.

Po rečima Bruk Holms, istoričari i teoretičari roda, pola, seksualnosti i tela već više od tri decenije rade pod istrajnim uticajem studije Tomasa Lakera Stvaranje pola: Telo i rod od Grka do Frojda, koja je objavljena 1990. godine. U tom delu, Laker je izneo i zastupao tezu da se ideja o telu podeljenom prema polu pojavila tek u XVIII veku, dok je pre toga na delu bio „jednopolni” model, prema kojem muškarci i žene dele isto osnovno telo, osim što su, u slučaju žena, njihovi polni organi locirani „unutar tela, a ne spolja”. Drugim rečima, dok „moderni“ ljudi smatraju da biološko telo predstavlja garanciju polne razlike, stari, „predmoderni” narodi smeštali su razliku između muškarca i žene negde drugde, tj. u područje koje danas uobičajeno nazivamo „rodom” (gender).

Lakerov narativ o istorijskom prekidu koji odvaja predmoderno, anatomski preokrenuto „jednopolno” telo od modernog, „dvopolnog” tela, gde biologija do kraja garantuje binarnu polnu razliku, uprkos značajnim kritikama koje su se u međuvremenu pojavile nastavlja da strukturiše mnoge priče koje se pripovedaju o polu, rodu, telu i otelovljenju u prošlosti, kao i načine na koje danas zamišljamo odnos između tela i identiteta.

U svojoj kritici Lakerovih shvatanja Bruk Holms insistira na tome da su odnosi između tela i pola, kao i između „pola” i „roda”, istorijski uvek bili mnogo složeniji nego što Laker prikazuje, te da su današnji istoričari i drugi istraživači dužni da ispričaju nove priče, koje će poštovati tu složenost ne samo u prošlosti, već, što je daleko značajnije, i u odnosu na prošlost i sadašnjost. Time se, istovremeno, otvara prostor da se i odnosom između predmodernog i modernog bavimo na svesniji, kreativniji i produktivniji način.

Prevod s engleskog: Milica Jeremić
Interpretacija teksta: Aleksandar Božović
Urednik: Predrag Šarčević

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом