Читај ми!

Kompozitor meseca – Igor Stravinski

Večerašnjom emisijom započinjemo ciklus koji ćemo ovog jula i avgusta posvetiti obeležavanju pedeset godina od smrti Igora Stravinskog.

Ovaj ruski kompozitor, pijanista i dirigent preminuo je 6. aprila 1971. godine u Njujorku. Jedan je od najuticajnijih i najizvođenijih kompozitora 20. veka. Bio je višestrana ličnost, te je tokom svoje dugogodišnje stvaralačke karijere obuhvatio skoro sve značajne tendencije koje su obeležile muziku njegovog doba - od romantizovanog nacionalizma u ranim baletima, do eksperimentalnog pristupa tradiciji u godinama tokom Prvog svetskog rata, neoklasicizma od 1920. do 1951. godine, istraživanja stare muzike kroz svet protoserijalizma pedesetih godina, do izuzetno veštih interpretacija serijalne tehnike u poslednjoj deceniji života. Stalno menjanje životne sredine takođe je reflektovano u njegovim delima, sa složenim, a neretko skrivenim obrascima uticaja i konotacija u kojima ih je koristio. S druge strane, Stravinski nikada nije izgubio vezu sa ruskim poreklom, čak i kada je prestao da komponuje dela sa očiglednim elementima ruskog folklora ili slovenskog idioma.

Igor Stravinski rođen je 1882. godine u aristokratskoj porodici. Njegova majka bila je ćerka visokog činovnika u državnom ministarstvu u Kijevu, a otac je poticao iz bogate poljske porodice većnika i zemljoposednika. Zanimljivo je pomenuti da je njegov otac, Fjodr Stravinski, bio izuzetno talentovan pevač, te je nakon studija prava pohađao pevanje na Konzervatorijumu u Sankt Peterburgu, a 1876. debitovao je u teatru Marinski. Vrlo brzo je osvojio rusku opersku scenu i smatrali su ga jednim od najboljih bas-baritona svoje generacije, a na vrhuncu slave bio je upravo u periodu kada je rođen njegov treći sin, Igor. 

Stravinski je veoma brzo savladao čitanje paritura, kojima je imao pristup u bogatoj porodičnoj biblioteci. Takođe, imao je priliku da prisustvuje premijernim izvođenjima, kako Vagnerovih dela, kojima je bio oduševljen u mladosti, tako i delima drugih ruskih i evropskih kompozitora. Već kao mlad počeo je da komponuje, ali ništa od njegovih dela nastalih pre 1898. godine nije ostalo sačuvano. Tada zapravo ni on, a ni njegovi roditelji, nisu razmišljali o ozbiljnijoj muzičkoj karijeri svog sina. Pohađao je gimnaziju u Sankt Peterburgu, a potom se upisao u privatnu školu, gde je učio matematiku, istoriju i jezike. Školu je napustio godinu dana pre završetka, i upisao studije prava, a njegova najveća želja zapravo je bila da studira muziku. Stravinski je dve godine pre studija počeo da radi sa novom i izuzetno uticajnom profesorkom klavira, Leokadijom Kašperovom, učenicom Antona Rubinštajna. Godine 1901. počeo da je pohađa i časove harmonije i kontrapunkta sa Fedirom Akimenkom, a potom i sa Vasilijem Kalafatijem, bivšim studentima Rimskog-Korsakova. Istoričari pretpostavljaju da su ovi privatni časovi muzike bili zapravo uslov Igora Stravinskog da uopšte upiše studije prava i udovolji svojim roditeljima. Tako je na pomenutom fakultetu upoznao i sina Rimskog-Korsakova, na čiji će poziv otići u Nemačku i provesti leto sa tom porodicom. Tada se Nikolaj Rimski-Korsakov prvi put susreo sa partiturama Stravinskog i premda nije bio oduševljen, savetovao ga je da napusti prava, ali da ne upisuje konzervatorijum, već da nastavi sa privatnim časovima teorije i ponudio mu je svoju pomoć.

Urednica emisije Jelena Damjanović 





Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се