Читај ми!

Spasi planetu – podrži reciklažu

Osamnaesti mart je Dan reciklaže. Obeležava se kako bi se podigla svest o značaju reciklaže u očuvanju budućnosti Planete i smanjenju zagađenja. Reciklažom štedimo prirodne resurse i energiju i štitimo životnu sredinu. Iako sve to znamo, Srbija tome nije dovoljno posvećena. Umesto da se ponovo koristi, otpad se baca na deponije i u prirodu i zagađuje životnu sredinu. Zbog toga godišnje gubimo oko sto miliona evra.

U Srbiji se godišnje proizvede 12.000.000 tona otpada, od kojeg se deset miliona ne tretira i zagađuje životnu sredinu. Ne postoji efikasan sistem selekcije i sakupljanja pa se otpad uvozi.

„Mi uvozimo preko 30.000 tona otpada iz Slovenije, Austrije i Mađarske, a to je otpad iz primarne selekcije. On je daleko kvalitetniji nego naša sirovina koja se nalazi u podzemnim kontejnerima i na deponijama. Naša reciklažna industrija može u ovom trenutku da preradi svega 15.000 tona plastičnog otpada iako su potrebe privrede u Srbiji u ovom trenutku preko 40.000 tona – skoro tri puta više", istakao je Siniša Mitrović iz PKS.

Reciklažom se godišnje u svetu uštedi 700.000.000 tona u emisiji ugljen-dioksida (CO₂). Najveći procenat reciklaže u svetu ima Japan, sa 95 odsto, dok se u Evropi reciklira nešto više od polovine otpada.

"Kad pričamo o ukupnim količinama otpada u Srbiji, uključujući rudarsko-industrijski otpad, mi zapravo govorimo o šezdeset miliona tona otpada godišnje, a onda je stopa reciklaže na nivou promila. Međutim, najčešće sagledavammo komunalni otpad, ono što građani pošalju na deponije i mi smo trenutno na nekih 4 odsto realne reciklaže komunalnog otpada", rekla je  Kristina Cvejanov ("Grin Lup").

Baci se čak 900.000 tona hrane koja se na deponijama pretvara u metan koji i izaziva požare, pa sagorevanjem svega što je na deponijama dolazi do velikog zagađenja. Reciklažom plastike, papira, kartona, limenki štedi se energija i prirodni resursi i sprečava da taj otpad zagađuje prirodu.

Reciklažu bismo najlakše poboljšali uvođenjem depozitnog sistema za ambalažu koji može da obuhvati različita pakovanja – PET, staklene boce, limenke, tetrapak, pa čak i boce za šampone. U svim državama EU gde je ovaj sistem uveden reciklira se i preko 90 odsto", istakla je Kristina Cvejanov.

Iako je resorno ministarstvo još pre dve godine najavilo uvođenje depozitnog sistema na to se još čeka.

"Ako govorimo o samim građanima, ja bih na prvo mesto stavila prevenciju – da se potrudimo da naše potrošačke navike izmenimo, da se informišemo o proizvodima koje kupujemo, da se informišemo da li je ambalaža reciklabilna", napomenula je Milica Lukić ("Za manje smeća i više sreće").

Proizvodnja plastike povećana je dvadeset puta od 1950. godine, a plastični otpad je preplavio reke i okeane. Zbog toga se ovog meseca 175 zemalja na zasedanju skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu u kenijskom gradu Najrobiju saglasilo da okonča zagađenje plastikom na globalnom nivou. Kako je najavljeno, pravno obavezujući dokument trebalo bi da bude izrađen do 2024. godine.

недеља, 04. мај 2025.
21° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом