Natalijina ramonda ‒ cvet nade i života
Jedanaestog dana jedanaestog meseca, u jedanaest sati 1918. godine, na snagu je stupilo primirje. Završen je Prvi svetski rat, najveći vojni sukob u dotadašnjoj ljudskoj istoriji.
Prvi svetski rat je ostavio neizbrisiv trag na ljudsku civilizaciju, zato svake godine sa velikim pijetetom obeležavamo njegov kraj. Odmah posle rata, dok je svet još bio u šoku i dubokoj tuzi, nametnuli su se i simboli kojima se Dan primirja obeležava.
U Britaniji i zemljama Komonvelta, simbol sećanja na poginule je crvena bulka. U pesmi „Polja Flandrije", koju je napisao kanadski lekar i učesnik u sukobima Džon Mekrej, govori se iz perspektive vojnika koji je pao. U prvim stihovima on podseća da je prvo cveće koje je niklo na poljima posle krvavih sukoba bila crvena bulka. Ta pesma i žitna polja Flandrije na kojima se pojavilo more bulki duboko su potresli savremenike, i bulka je izabrana kao simbol sećanja na kraj Velikog rata.
U Engleskoj, Kanadi, Australiji, na Novom Zelandu, u dane obeležavanja tog događaja, javne ličnosti, umetnici, političari, sportisti, novinari, ali i obični građani nose tamniju odeću na kojoj se ističe crvena bulka. U komemorativnim centrima i na vojničkim grobljima polažu se i venci od bulki.
U Francuskoj je kao simbol usvojen bleuet de France ‒ različak. Na razorenim poljima Zapadnog fronta, uništenim hiljadama granata kojima su se zasipale protivničke armije, prkosno je nikao različak, nežni cvet boje neba.
U Srbiji se dan primirja obeležava od 2012. godine. Od te godine, svakog 11. novembra svi državnici i javne ličnosti nose amblem ‒ Natalijinu ramondu, „cvet feniks" koji je simbol obnove života.
Ramonda nathaliae ‒ Natalijina ramonda, kolačić ili cvet feniks, endemska je biljka centralnog Balkana. Ostatak je suptropske klime Evrope i Mediterana. Podseća na afričku ljubičicu i verovatno je afričkog porekla. Otkrio ju je doktor Sava Petrović, lični lekar Milana Obrenovića. Zajedno sa Pančićem je opisao tu vrstu i dao joj ime po kraljici Nataliji.
Ramonda je zaštićena zakonom kao prirodna retkost. Brojnost populacija je konstantna zahvaljujući nepristupačnosti staništa. Ipak je ugrožena. Kolekcionarsko skupljanje za herbarske zbirke i botaničke bašte predstavlja jedan od najznačajnijih faktora ugrožavanja.
Vratimo se simbolima. Kako obeležiti jedan tako strašan događaj kao što je Prvi svetski rat? Bulka je izabrana zbog svoje crvene boje koja podseća na krv koja je pala, različak zbog lepote i nežnosti koja prkosno raste na mestima strašnog razaranja.
A ramonda? Ona je izabrana zbog jedne retke pojave u biljnom svetu, a to je anabioza ‒ ako se biljka potpuno osuši, dovoljno je nekoliko kapi vode i ona će ‒ oživeti. Kao mitski Feniks, ramonda simboliše Srbiju koja je posle potpunog razaranja i uništenja u Prvom svetskom ratu, iz njegovog pepela ponovo oživela.
Mogućnost da se iz stanja anabioze ponovo vrate u život poseduje veoma malo biljaka cvetnica. U Evropi sem vrsta roda Ramonda samo još dve cvetnice mogu da se povrate iz anabioze.
Priroda uvek nađe prostor i način da pokaže snagu i lepotu života i nepresušan je izvor inspiracija u trenucima kada razmišljamo o tome kako slaviti život.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 4
Пошаљи коментар