Читај ми!

Srpsko kolo u centru Beograda – nastupa 2.500 folkloraša

Kolo kao simbol čvrstih veza i zajedništva, ali i očuvanja kulturnog nasleđa našeg naroda, igra se od 12 časova ispred Skupštine grada Beograda i na platou na Kalemegdanu do 16 časova. Nastupa 50 kulturno-umetnička društva iz 40 gradova Srbije i Srpske.

U velikom defileu 20 kulturno-umetničkih društava iz Republike Srpske od Skupštine grada Beograda susrešće se na Trgu republike sa igračima 30 društava iz Srbije koji nastupaju na platou na Kalemegdanu. 
 
Kulturno-umetnička društva iz preko 20 gradova iz Srbije igraju na Kalemegdanu narodne igre iz okoline Beograda, Čačka, Niša, Vranja. Kroz igru su predstavljemo o brojni običaji i tradicije, kao što je svadba sa Kosova i Metohije.

U trenutku uključenja u program RTS-a nastupao je KUD iz Gornjeg Milanovca koji je izeo igre iz Šumadije. Kako objašnjava Janko Dimitrijević predstavnik Ansambla „Kolo“, igrači nose prepoznatljivu srpsku nošnju koju karakterišu pre svega opanci sa kljunom, takozvani šiljkani i prepoznatljive muške kape – šajkače.

„Ono što je zajedničko u narodnoj igri je da je igraju sve generacije. I ono je, to je ono na šta smo mi pre svega ponosni. Ansambl Kolo jeste profesionalni ansambl i ima tu privilegiju da bira svoje članove. Ali večeras, odnosno danas, možemo videti 30 ansambala iz cele zemlje koji su se odazvali na naš poziv. I koji nastupaju od 12 časova do pola četiri kada se očekuje jedan veliki defile na Trgu Republike“, dodaje Dimitrijević.

Ansambla „Kolo“ se takođe zdušno zalagao da naše narodno kolo bude nominovano i na kraju zaštićeno 2017. godine pod okriljem Uneska kao deo svetske nematerijalne kulturne baštine. .

„Ono što mnogi ne pretpostavljaju, ali jako je bitan ovaj aspekt narodne igre da se vidi da je živa, da je i dalje u narodu i da je i dalje prisutna među stanovništvom“, ističe Dimitrijević.

Folkloraši iz Srpke nastupaju ispred Starog dvora

Dvadeset ansambala iz Republike Srpske nastupa ispred Starog dvora i svojim narodnim igrama i raskošnim nošnjama predstavljaju kulturu i tradiciju krajeva iz kojih dolaze, a došli su iz Banjalke, Bijeljine, Prijedora, Trebinja, Doboja, Brčkog i mnogih drugih mesta. Godine 2007. velika kulturno-umetnička društva iz Republike Srpske okupila su se i napravila savez. Predsednik Saveza kulturno-umetničkih društva Republike Srbpske, Nemanja Knežević navodi da su za proteklih 17 godina uspeli da okupe 36 članova iz različitih oblasti.

„Nisu svi naravno bili u mogućnosti da danas prisustvuju ovoj divnoj manifestaciji, ali 20 naših kulturno-umetničkih društava su se odazvali i došli ovdje da napravimo jednu lijepu priču, da prikažemo ono što je najljepše od našeg naroda i krajeva iz kojih dolazimo, tako da se nadam da su svi ponosni na ono što će se danas dogoditi“, ističe Nemanja Knežević.

Savez takođe ima brojne projekte koji se sa uspehom odvijaju ne samo na prostoru Republike Srpske, već i na teritoriji Srbije.

„Mi smo ponosni da Srbija prepoznaje naš rad i da Srbija je uvijek tu da pomogne ne samo naš Savez, već i naše članice sa pojedinačnim projektima, tako da još jednom koristimo ovu priliku da se zahvalimo na svemu onome što nam pružaju i što će se, nadam se, nastaviti i u budućnosti.

Savez takođe ima veoma uspešnu saradnju i sa Nacionalnim ansamblom „Kolo“, za koji Knežević kaže da je „zvezda vodilja svima nama koji smo ipak amateri u ovom poslu. Trudimo se da naučimo sve ono što možemo, da naučimo i da usvojimo od kolega iz Nacionalnog ansambla Kolo. Ovo je jedan od projekata koje smo, Bogu hvala, zajednički snagama realizovali i privesti ćemo ga uspešnom kraju sigurno“, veruje Knežević.

среда, 17. децембар 2025.
1° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом