Читај ми!

Palestinski grad Jerihon na Uneskovoj listi svetske baštine

U Rijadu se održava sastanak Komiteta za svetsku baštinu, koji će trajati do kraja meseca. Objavljen je spisak novih lokacija koje su postale deo Uneskove liste svetske baštine. To je 25 mesta, među njima je i palestinski grad Jerihon na Zapadnoj obali. Izrael je napustio Unesko pre četiri godine optuživši tu organizaciju za pristrasnost i umanjenje veze jevrejske države sa Svetom zemljom.

Arheološko nalazište Tel el Sultan u Jerihonu je sada postalo mesto svetske baštine u Palestini. Dok su palestinske vlasti pozdravile tu odluku, potez Uneska je kritikovao Izrael.

Ministarstvo spoljnih poslova Palestinske uprave pohvalilo je to kao priznanje kulturnog, ekonomskog i političkog značaja Jerihona i svedočanstvo 10.000 godina ljudskog razvoja.

Kaže se i da je to mesto sastavni i vredni deo raznovrsnog palestinskog nasleđa.

„Pripremili smo arhivski materijal o nalazištu Tel el Sultanu, na kome smo radili od 2018. godine. Taj lokalitet je ušao u fazu procene pre godinu i po dana. Drago nam je što smo dobili preporuku Međunarodnog saveta za spomenike, savetodavnog Komiteta za svetsku baštinu. Ta odluka je nacionalno dostignuće palestinskih vlasti“, rekao je Ahmad Radžub, generalni direktor Odeljenje za svetsku baštinu u palestinskom ministarstvu za antikvitete.

Smešten u dolini reke Jordan, Jerihon se nalazi između te reke na istoku i Jerusalima na zapadu.

Pre 13 godina bio je proslavljen kao najstariji grad na svetu sa zidinama iz modernog kamenog doba.

Na arheološkom nalazištu Tel el Sultan otkriveni su ostaci utvrđenog grada.

„Odluka Uneska je važna i sa političkog aspekta jer se podržava palestinski suverenitet nad palestinskom zemljom i štiti naše nasleđe. Iz perspektive kulture, naše je pravo kao Palestinaca da registrujemo ono što predstavlja dostignuće naroda i njegov doprinos istoriji civilizacije“, istakao je Ahmad Radžub. 

„Tel el Sultan ima istoriju koja datira do perioda neolita preko ranog bronzanog doba, korišćen je u gvozdanom dobu, rimskom i vizantijskom periodu“, navodi Vael Hamamira, direktor Odeljenja za antikvitete u Vitlejemu.

Voda iz izvora i sistema za navodnjavanje koristi se i danas. Lokalni i strani arheolozi su poslednjih decenija otkrili utvrđenja sa koncentričnim krugovima načinjenim od cigala koje su se sušile na suncu.

четвртак, 29. мај 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом